Druga URWAN radionica okupila je stručnjake, stanovnike i zaljubljenike u ovaj prostor, otvarajući proces planiranja kroz dijalog i zajedničke ideje
Svaki grad ima svoja posebna mjesta, nijeme svjedoke emocija i zajedničkih uspomena. Takvi lokaliteti postaju čuvari identiteta grada i ljudi koji u njemu žive.
U Sarajevu, jedno od najprepoznatljivijih mjesta tog emotivnog naslijeđa je zeleni pojas između Bentbaše i Šeher Ćehajine ćuprije, nad obalama rijeke Miljacke. Bentbaša je duboko utkana u gradsko pamćenje, o čemu svjedoče i stihovi „Kad ja pođoh na Bembašu“ koji nose ljubav, susret i tihu čežnju. Podsjećaju nas da je to prostor koji se pamti, o kojem se pjeva i u kojem živi duh Sarajeva, baš onaj koji danas nastojimo zaštititi i očuvati.
Iako ga mnogi odavno doživljavaju kao malu gradsku oazu, ovaj prostor rijetko je bio sagledavan kroz širi proces koji uključuje i glas onih koji ga svakodnevno koriste. Upravo zato projekat URWAN otvara novu priliku: da sami građani, svojim idejama i iskustvima, oblikuju budući izgled Bentbaše.
Održana 6. novembra u Europe House-u, druga radionica zajedničkog kreiranja (co-creation) dokazala je da se najkreativniji rezultati rađaju upravo tamo gdje za istim stolom sjede stručnjaci, stanovnici i njihove životne priče. Tokom nekoliko sati sala se pretvorila u mali kreativni atelje, stolovi puni skica, bojica i mapa, razgovori koji se nadopunjuju i ideje koje nalaze svoje mjesto na obalama Miljacke.
Atmosfera je bila podsticajna, otvorena i srdačna. Učesnici su zajedno razmatrali ideje kako očuvati prirodnu vrijednost Bentbaše, a istovremeno je učiniti pristupačnijom, sadržajnijom i funkcionalnijom? Raspravljalo se o rješenjima koja poštuju prostor i njegove prirodne karakteristike, prate ritam zajednice te se oslanjaju na principe održivog razvoja i urbane otpornosti.
Radionica je potvrdila možda najvažniju lekciju u planiranju gradskih prostora – da najvrjednije ideje dolaze upravo od onih koji u tim prostorima žive i koji ih osjećaju kao dio vlastitog identiteta.
