Većina radova na obnovi Zemaljskog muzeja u završnoj fazi

    Većina radova na obnovi Zemaljskog muzeja u završnoj fazi

    Većina radova na obnovi Zemaljskog muzeja čiji je cilj očuvanje i zaštita preko tri miliona artefakata i muzejskih zbirki je u završnoj fazi.

    Aktivnosti u cilju zaštite neprocjenjive bosanskohercegovačke baštine se odvijaju u okviru projekta “Preventivna konzervacija zbirki Zemaljskog muzeja“. Projekt provodi Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika sredstvima Specijalnog fonda američkih ambasadora za očuvanje kulturnog naslijeđa.

    Cilj Projekta koji se izvodi u skladu s preporukama stručnjaka Smithsonian instituta iz Washingtona, jednog od najpoznatijih istraživačkih centara koji obuhvata 19 muzeja pod upravom Vlade SAD, jeste poboljšanje otpornosti sve četiri zgrade muzeja na rizike od požara, poplava i negativnih utjecaja okoline.

    Uprkos pandemiji COVID-19, aktivnosti u ovoj fazi koja je počela početkom godine, protječu u skladu s ranije definiranim rokovima. Završena je restauracija krova iznad paviljona za Arheologiju i restauracija depoa za čuvanje muzejskih nalaza u podrumu paviljona za prirodne nauke.

    Okončano je tehničko ispitivanje i izrada projekta izmjene instalacija vodovoda i kanalizacije, čija realizacija slijedi u narednoj godini. Radi se o zahvatima koji bi trebali riješiti dugogodišnji problem poplava u podrumima muzeja za vrijeme obilnih kiša. Projekt elektroinstalacija za sva četiri paviljona muzeja je završen, a njegova realizacija u narednoj godini trebala bi otkloniti mogućnost izbijanja požara.

    Završena je procjena stanja prozora i vrata u Odjeljenju za prirodne nauke, starih 107 godina koliko i zgrade Muzeja, kao i projekat njihove restauracije. S obzirom na to da se radi o historijskoj građevini proglašenoj nacionalnim spomenikom BiH, svi radovi se odvijaju uz odlučno zastupanje konzervatorskih principa, i u cilju kreiranja uvjeta za čuvanje zbirki muzeja i dostizanja energetske učinkovitosti objekta.

    Foto: Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH

    Podsjećamo da je u prvoj fazi, koja je okončana krajem 2019. godine, kroz aktivnosti projekta nivo zaštite zbirki usklađen s međunarodno propisanim standardima. U tom smislu, završeni su radovi na ugradnji sistema vatrodojave u zgradama arheologije i prirodnih nauka, te videonadzora u cijelom kompleksu Zemaljskog muzeja BiH sa ukupno 104 vanjske i unurašnje kamere.

    Protuprovalnim senzorima je značajno unaprijeđena sigurnost od krađe i vandalizma, kao i restauracijom balustradnih ograda na terasama muzeja, koje osim funkcionalnosti doprinose i estetskoj vrijednosti ambijentalne cjeline. Završena je i restauracija zidnog i stropnog slikarstva u sali Odsjeka za prahistoriju, koja je ukrašena slikarskim kompozicijama floralnih i zoomorfnih motiva sa idealiziranim licima muza i nimfi. Nabavljeno je i trinaest savremenih aparata za potrebe provođenja postupaka preventivne konzervacije zbirki.

    Sveobuhvatni cilj projekta jeste podrška obnovi Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu kroz restauraciju i preventivnu konzervaciju koja treba spriječiti daljnje propadanje muzejske građe uvođenjem visokih standarda zaštite i stvaranjem optimalnih uvjeta za njeno čuvanje.

    Iako je Vlada SAD-a putem ovog projekta uložila velika sredstva u obnovu muzeja, od izuzetnog je značaja da se nastavi s aktivnostima na očuvanju kulturnog blaga, te da i drugi donatori ali i bh. institucije prepoznaju značaj koji ima ovaj jedinstveni muzej te podrže njegov nesmetan rad u muzeološkom i naučnom smislu.

    Projekt “Preventivna konzervacija zbirki Zemaljskog muzeja BiH“ provodi se od 2015. godine, sredstvima Specijalnog fonda američkih ambasadora za očuvanje kulturnog naslijeđa, odnosno U. S. Department of State, u ukupnom iznosu više od milion američkih dolara.

    Zato što jedan članak nije dovoljan…

    ZEMALJSKI MUZEJ BOSNE I HERCEGOVINE: ČUVAR KULTURNOG I PRIRODNOG NASLIJEĐA

    BESPLATNA APLIKACIJA: PROŠETAJTE ZEMALJSKIM MUZEJOM BIH

    SAMIR I ERNIS U SVOM KOFERU NOSE MUZEJ

    SARAJEVSKA RUŽA IZ 14. STOLJEĆA – IZ DOBA KRALJA TVRTKA