Biti među prvim ljudima na svijetu koji kroče u Veliki egipatski muzej (Grand Egyptian Museum), samo četiri dana nakon njegovog zvaničnog otvaranja, privilegija je koja se pamti. Furaj.ba je imao tu čast.

Foto: Emira Azganović

Otvaranje za javnost, održano 4. novembra, simbolično je ušlo u historiju, poklopivši se sa stotom godišnjicom otkrića Tutankamonove grobnice – jednim od najznačajnijih arheoloških trenutaka svih vremena. Već prvog dana muzej je privukao oko 18.000 posjetilaca, koji su u samo nekoliko sati ispunili njegove prostrane galerije. Svečanoj ceremoniji otvorenja, održanoj tri dana ranije, 1. novembra, prisustvovalo je 79 zvaničnih delegacija, među kojima  39 koje su predvodili kraljevi, prinčevi, šefovi država i vlada, potvrđujući globalnu važnost ove jedinstvene institucije.

Grand Egyptian Museum (GEM)  dizajnirala je irska arhitektonska firma Heneghan Peng, koja je 2003. godine pobijedila na međunarodnom konkursu. Fasada muzeja, s motivima trokuta koji podsjećaju na oblik piramida, stvara skladan spoj arhitekture i okoline. Smješten svega dva kilometra od Velike piramide u Gizi, koja se može jasno vidjeti kroz ogromne staklene zidove muzeja, Grand Egyptian Museum predstavlja arhitektonsko čudo savremenog doba. Projekat je razvijan gotovo dvadeset godina, od 2005. do danas, i već se smatra jednim od najambicioznijih muzejskih poduhvata na svijetu.

Foto: Emira Azganović

Grand Egyptian Museum: simbol nacionalnog ponosa Egipćana

Grand Egyptian Museum ujedno je i najveći muzej ikada izgrađen u čast jedne civilizacije. Prostire se na impresivnih 490.000 kvadratnih metara, što odgovara površini otprilike 70 fudbalskih stadiona i simbol je ogromnog nacionalnog ponosa Egipta. Prvi djelomični pristup muzejskim sadržajima omogućen je u oktobru 2024. godine, kada su nekoliko galerija otvorene za do 4.000 posjetilaca dnevno. Ta faza omogućila je javnosti da zaviri u Veliku dvoranu, monumentalno stepenište i odabrane tematske galerije, nagovještavajući ono što će postati jedno od najvažnijih svjetskih muzeoloških iskustava.

Prvi susret s faraonima

Na samom ulazu  u Veliki egipatski muzej posjetioce dočekuje impozantni Ramzes II, „veliki kralj“ koji je Egiptom vladao 67 godina. Bio je jedan od najznačajnijih graditelja i vojskovođa drevnog Egipta, a historija ga pamti i po prvom poznatom mirovnom ugovoru. Danas stoji u središtu Velike dvorane kao tihi, nepokolebljivi čuvar koji uvodi posjetioce u svijet drevne civilizacije. Njegova snažna prisutnost i dalje odiše autoritetom, podsjećajući da je njegovo ime zaista nadživjelo generacije.

Foto: Emira Azganović

Prije nego što je postao zaštitni znak Velike dvorane, Ramzes II imao je vlastitu historiju putovanja. Decenijama je dominirao Ramzesovim trgom u Kairu ispred glavne željezničke stanice, gdje je od 1950-ih do početka 2000-ih bio jedno od najprepoznatljivijih obilježja grada. Kada je odlučeno da će svoje mjesto dobiti u novom muzeju, započeta je logistički izuzetno zahtjevna operacija. Kolosalna statua transportovana je uspravno, u jednom komadu, na specijalnom vozilu sa više od stotinu točkova, na ruti dugoj oko 30 kilometara, zbog čega su ulice Kaira privremeno zatvarane. Čitav pothvat bio je događaj sam za sebe — gotovo jednako impresivan kao i sam faraon.

Monumentalno stepenište – uspon kroz milenije

Prema gornjim galerijama vodi monumentalno stepenište, jedan od najimpresivnijih prostora u cijelom muzeju. Duž njegovih širokih stepenica postavljeno je šezdeset kolosalnih statua faraona, kraljica, sfingi i arhitektonskih elemenata, koje stvaraju dramatičan doživljaj uspinjanja kroz epohe egipatske historije.

Foto: Emira Azganović

Na samom početku nalaze se monumentalna vrata kralja Amenemhata I, visoka više od četiri metra, čiji su blokovi ukrašeni natpisima o gradnji i obnovi spomenika kroz više vladavina. Odmah pored njih stoji tamna granitna sfinga Amenemhata III, karakteristična za stil Srednjeg kraljevstva, čija je duga historija korištenja i prisvajanja od različitih faraona vidljiva u urezanim imenima.

Foto: Emira Azganović

Stepenište krase i dvije crvene granitne sfinge Ramzesa II i njegovog sina Merenptaha, prvobitno isklesane u Srednjem kraljevstvu, a kasnije ponovo korištene u 19. dinastiji, što ih čini jedinstvenim svjedocima dugog kontinuiteta egipatske civilizacije.

Kralj Merenptah, sin Ramzesa II, slavio je važne pobjede nad stranim osvajačima, a upravo su te trijumfe Egipćani ovjekovječili na ovom impresivnom stubu. Merenptah je na prijestolje stupio s više od 70. godine života, naslijedivši svog oca Ramzesa II, koji je vladao gotovo do svoje devedesete godine.

Pažnju privlači i kapitel u obliku glave Hathor, istaknute mitološke figure starog Egipta, pronađen u Mendesu. Hathor je u staroegipatskoj tradiciji predstavljala zaštitnicu radosti, muzike, plesa, ljubavi i materinstva. Smatralo se i da prati duše na njihovom putovanju nakon smrti, pa je imala posebno mjesto u egipatskoj kulturi.

Kralj Tutmes III vladao je više od dvije decenije zajedno sa svojom maćehom i tetkom, kraljicom Hatšepsut. Proširio je egipatsku teritoriju više nego ijedan drugi faraon, zbog čega je dobio nadimak “Egipatski Napoleon”. Na prikazu sjedi bosih nogu na devet lukova koji simboliziraju neprijatelje Egipta. Na glavi nosi kraljevsku maramu s kobrom na čelu koja označava veliku moć.

Kraljica Hatšepsut bila je kćerka Tutmesa I i glavna supruga Tutmesa II. Nakon njegove smrti najprije je vladala kao regentica maloljetnom Tutmesu III, a zatim je preuzela tron pozivajući se na svoje direktno kraljevsko porijeklo. Njena statua isprva je imala ženske crte lica, ali su kasnije postale muževnije, u skladu s kraljevskim statusom. Prikazuje je s tradicionalnim muškim simbolima vlasti – lažnom bradom, nemesom i kiltom. Otkrivena je 1928. u njenom pogrebnom hramu u Deir el-Bahriju, gdje je prikazana u pobožnom stavu s rukama na kiltu, tipičnom za Srednje kraljevstvo.

Posebno su impresivne sekcije posvećene kraljevima i kraljicama, gdje zlato, emajl, nakit i skulpture pričaju priču o moći, luksuzu i ritualima faraonskih dinastija.

 

Tutankamon – srce muzeja i najpoznatiji faraon

Najveća zvijezda Grand Egyptian Museum nesumnjivo je Tutankamon, mladi kralj 18. dinastije, koji je Egiptom vladao krajem 14. stoljeća p.n.e. Na prijestolje je stupio kao desetogodišnjak i vladao svega desetak godina, do smrti u ranim dvadesetim. Iako njegova vladavina nije donijela velike političke ili vojne prekretnice, Tutankamon je danas jedan od najpoznatijih egipatskih vladara prije svega zahvaljujući otkriću njegove gotovo netaknute grobnice 1922. godine u Dolini kraljeva, nasuprot Luksoru.

Za razliku od mnogih drugih faraonskih grobnica, koje su stoljećima bile pljačkane, Tutankamonova grobnica sačuvala je nevjerojatno bogatstvo – zlatne predmete, nakit, namještaj, oružje, pa čak i kočije. Ovo otkriće pruža jedinstven uvid u život i vjerovanja egipatske elite, a sam Tutankamon postaje simbol drevnog Egipta.

Prvi put od otkrića 1922. godine, čitava kolekcija s više od 5.000 eksponata predstavljena je na jednom mjestu. Predmeti su izloženi u pažljivo dizajniranim galerijama koje prate faraonov život od kraljevskog djetinjstva, preko ceremonija prijestolja, do posljednjeg počivališta. 

Vrhunac izložbe čine Tutankamonovi pogrebni predmeti. Među njima se ističe čuvena zlatna maska, teška 11 kilograma, jedan od najpoznatijih artefakata na svijetu. Tu su i zlatni sarkofazi te ceremonijalni tron od drveta obložen zlatnim listićima. Izložene su i kočije, nakit i predmeti svakodnevnog života, koji otkrivaju intimniju stranu mladog vladara i njegov svijet prije tri hiljade godina.

Tutankamon je sahranjen u klasičnom egipatskom položaju mumije, s rukama prekriženim na grudima i ispruženim nogama, kako je bio običaj u pogrebnim ritualima Novog kraljevstva. Ovaj položaj simbolizira vječni počinak i pripremu za putovanje u zagrobni život.

Tematske galerije – putovanje kroz 3.000 godina egipatske civilizacije

Galerije vode posjetioce kroz miran i svečan prostor, obasjan mekim zlatnim svjetlom. Dok prolaze kroz lavirint eksponata, primijeti se uzbuđenje na licima posjetilaca, kao da prate Howarda Cartera, strastvenog egiptologa koji je prije stotinu godina prvi ugledao bljesak zlata skrivenog u dubinama Doline kraljeva.

Pored glavnih atrakcija, GEM otkriva svoj pravi razmjer kroz čak dvanaest stalnih izložbenih dvorana, osmišljenih kao hronološko putovanje kroz historiju Starog Egipta. Postavke vode posjetioce od najranijih prahistorijskih tragova, preko formiranja prvih dinastija i razvoja državnosti, pa sve do monumentalnog procvata u periodu Novog kraljevstva i kasnijeg grčko-rimskog doba.

Galerije detaljno oživljavaju najvažnije segmente egipatskog života — od religije i složenih pogrebnih običaja, do razvoja pisma, zanata, ratovanja, kraljevske ikonografije i arhitekture. Među hiljadama predmeta ističu se skulpture, monumentalni reljefi, predmeti od alabastera, kameni i drveni sarkofazi kao i čitav niz artefakata koji svjedoče o društvenim odnosima, nauci, trgovini i umjetničkim dostignućima.

Veliki zidni paneli, interaktivni ekrani i 3D prikazi čine historiju jasnom i pristupačnom, dok modeli hramova i rekonstrukcije svakodnevnog života pomažu posjetiocima da zamisle svijet drevnog Egipta. 

Foto: Emira Azganović

Od otvaranja, muzej je u prosjeku dnevno posjećivalo oko 19.000 ljudi, što pokazuje veliko interesovanje kako lokalne, tako i međunarodne publike.

 

Najveći konzervatorski centar na svijetu

Prije nego što su izloženi, svi artefakti prošli su kroz ruke stručnjaka u GEM Centru za konzervaciju, najvećem i najsavremenijem takvom kompleksu na svijetu. Na 32.000 kvadratnih metara timovi arheologa, konzervatora i naučnika koriste moderne metode kako bi očuvali predmete stare i po nekoliko hiljada godina. Važno je istaknuti da su sve artefakte restaurirali egipatski stručnjaci, čime su potvrđene njihova stručnost i predanost, ali i ponos države koja brižno čuva vlastitu baštinu.

Stojeći pred legendarnom zlatnom maskom Tutankamona i blagom koje je stoljećima mirovalo u tišini, čovjek shvati da drevni Egipat i danas fascinira svojom veličinom i ljepotom. U tom susretu s vječnošću, u bljesku zlata, savršenstvu linija i detalja postaje jasno zašto Egipat ostaje mjesto koje nas podsjeća na ljudsku potrebu za ljepotom i tragom koji ostaje vječan.

Info plus

U sklopu Grand Egyptian Museum posjetioci mogu uživati u restoranima i kafićima, razgledati suvenirnice. Za najmlađe tu je i dječji muzej, osmišljen tako da kroz interaktivne sadržaje približi drevni Egipat na zabavan i edukativan način.

Preporučuje se i posjeta Muzeju Keopsovih brodova, gdje se može svjedočiti jednom od najznačajnijih inženjerskih podviga antičkog svijeta – kraljevskim brodovima koji su pratili faraona na njegovom putovanju u vječnost.

Besplatan ulaz imaju djeca mlađa od šest godina i posjetioci s invaliditetom.
Radno vrijeme i rezervacija ulaznica OVDJE 

Zahvaljujući gospodinu Amr  Reyadu, vlasniku agencije Egypt Holiday Travel, samo četiri dana nakon zvaničnog otvorenja Grand Egyptian Museuma, imali smo priliku posjetiti ovaj fascinantni muzej i predstaviti ga čitateljima Furaj.ba. Na turi koja obuhvata Kairo, Aleksandriju i piramide Gize, upravo ovdje počinje priča o Egiptu kakvog još niste vidjeli.