Za pravoslavne vjernike danas počinje Veliki ili Časni post, višensedmični period pripreme za Vaskrs, koji se ove godine obilježava 12. aprila. Riječ je o najznačajnijem i najstrožem postu u pravoslavnoj tradiciji, vremenu tišine, sabranosti i unutrašnjeg preispitivanja.

Datum početka posta svake godine zavisi od datuma Vaskrsa, koji se slavi prve nedjelje nakon punog mjeseca poslije proljetne ravnodnevnice. Prva sedmica naziva se Čista, a potom slijede Prečista, Krstopoklona, Sredoposna, Gluva, Cvjetna i na kraju Strašna ili Stradalna nedjelja, svaka sa svojim simboličkim značenjem i duhovnim porukama.

Veliki post, ustanovljen po uzoru na četrdesetodnevni post Isusa Hrista u pustinji nakon krštenja na rijeci Jordan, podsjeća na snagu odricanja i pobjedu duha nad iskušenjima. U pravoslavnom učenju, post nije samo uzdržavanje od određene hrane, već i vrijeme pokajanja, praštanja i intenzivnije molitve, kako bi se Vaskrs dočekao u miru i radosti.

Prema kalendaru Srpske pravoslavne crkve, pored Časnog postoje još tri višednevna posta: Božićni, Petrovski i Velikogospojinski, uz više jednodnevnih postova tokom godine.

Zanimljivo je da se ove godine period posta u pravoslavnoj tradiciji preklapa s vremenom posta i kod drugih vjernika. Muslimani trenutno poste mjesec ramazan, dok su katolici u korizmenom razdoblju koje prethodi Uskrsu. Tako se u istom vremenu, širom svijeta, različite religijske zajednice posvećuju odricanju, molitvi i duhovnoj obnovi, svaka na svoj način, ali sličnim vrijednostima.

Za putnike i one koji istražuju kulturno-vjersku baštinu, ovo je period u kojem mnogi gradovi i mjesta dobijaju posebnu, tišu atmosferu. Manastiri, crkve i džamije postaju prostori sabranosti, a tradicionalna posna jela i običaji otkrivaju bogatstvo duhovne i gastronomske tradicije regiona.

Vrijeme posta, bez obzira na tradiciju, podsjeća na univerzalnu potrebu čovjeka da zastane, uspori i pronađe ravnotežu, što je, u užurbanom svijetu, možda i najdragocjenije putovanje.