Vila Rifka na Bistriku: Kuća majke Isaka Samokovlije i tragovi književnog Sarajeva

Na sarajevskom Bistriku, među kućama koje se spuštaju prema Miljacki, nalazi se Vila Rifka, austrougarski stambeni objekat koji u sebi nosi slojeve porodične, kulturne i književne…

Na sarajevskom Bistriku, među kućama koje se spuštaju prema Miljacki, nalazi se Vila Rifka, austrougarski stambeni objekat koji u sebi nosi slojeve porodične, kulturne i književne historije. Iako danas zapuštena i označena kao potencijalno ruševna, ova zgrada ostaje važna tačka sjećanja povezana s precima Isaka Samokovlije i svijetom koji je oblikovao njegovo književno stvaralaštvo.

Vila je izgrađena u vrijeme austrougarske uprave i sastoji se od tri jednosobna, dva dvosobna i četiri trosobna stana. Uknjižena je kao kulturni objekat sa dvorištem površine 634 kvadratna metra. Nakon nacionalizacije postala je društvena svojina, a danas se nalazi u evidenciji objekata koje je potrebno sanirati ili ukloniti. Uprkos tome, njen arhitektonski i historijski značaj i dalje je prepoznatljiv.

Foto: Furaj.ba

Kuću je podigla porodica Baruh, koja je na Balkan stigla krajem 15. stoljeća, nakon progona sefardskih Jevreja iz Španije. Iz te porodice potječu preci Isaka Samokovlije, a prezime su dobili po bugarskom gradu Samokov. Vila nosi ime po Rifki, majci budućeg pisca. Tokom Drugog svjetskog rata sudbina zgrade postaje tragična, većina njenih stanara odvedena je u koncentracione logore, što dodatno pojačava simboliku prostora koji je ostao bez svojih glasova.

Sarajevske mahale, među njima i Bistrik, snažno su utjecale na književni svijet Isaka Samokovlije. Kao ljekar i pripovjedač, bilježio je svakodnevne sudbine, male ljude i tihu dramu gradskog života, zbog čega je često opisivan kao portretist Sarajeva. U njegovim pričama osjeća se atmosfera mahala, spor ritam života i slojevi kulture koji su činili identitet grada.

Upravo zbog te veze između prostora i književnosti, Vila Rifka može se posmatrati kao potencijalni punkt književnog turizma. Ona predstavlja mjesto gdje se porodična historija, migracije sefardskih zajednica i književna imaginacija susreću u stvarnom gradskom ambijentu. Iako danas stoji zapuštena, ova kuća na Bistriku podsjeća da se Sarajevo može čitati i kroz zgrade koje su oblikovale živote pisaca i njihove priče.

Sarajevska adresa Isaka Samokovlije

Facebook
Twitter
LinkedIn

MOŽE VAM SE DOPASTI

Sapunica Studio – Mirisni pozdravi iz Sarajeva

Dok uživate na turskoj rivijeri, ne propustite obilazak ovih pet antičkih dragulja

POVEZANI ČLANCI