Visoko, kraljevski grad

Visoko, kraljevski grad

U središnjem dijelu BiH kroz vijekove se formirao gradić u čiji su se životopis utkale raznolike historijske epohe oblikujući njegov karakter u duhu države kojoj pripada.

Foto: Semir Dokso

Ovdje se živi oduvijek 

Smješteno na ušću rijeke Fojnice u Bosnu, život u Visokom nikada nije prekidan još od mlađeg kamenog doba, vjerovatno zahvaljujući obilju vode, bogatstvu flore i faune. U okolini grada otkriveno je više nalazišta iz prethistorijskog i rimskog doba, dok od srednjovjekovnih tragova vrvi cijeli visočki kraj.

Ovdje su svoje korijenje puštali snažni i hrabri ljudi, svojevremeno ilirsko pleme Desitijati. Ni Rimljani ga nisu lako uspjeli pokoriti. Njihov ustanak gušili su četiri godine – izvojevali su pobjedu, ali s velikim gubitcima.

Visoko je nezaobilazno mjesto u hiljadugodišnoj tradiciji države Bosne. Grad Visoki utvrđen je u 12. vijeku s kraljevskom rezidencijom na uzvišenju i s podgrađem u podnožju zvanim Podvisoki, upisujući se u historiju kao mjesto stolovanja pet bosanskih vladara, a to su: Kulin ban, ban Stjepan II Kotromanić, ban i kralj Tvrtko I, kralj Ostoja i kralj Tvrtko II Tvrtković. Još uvijek su vidljivi ostaci jedne od naših historijski najznačajnijih crkvi – Kraljevske crkve, izgrađene u Milama (Arnautovići), gdje se održavao sabor cijele tadašnje Bosne, kralj Tvrtko je tu također krunisan, a u crkvi su se čuvale državne i druge isprave. U Kraljevskoj crkvi i oko nje otkriveno je preko stotinu grobova, među kojima i grobovi kralja Tvrtka I i bana Stjepana Kotromanića, dok je ispod stećka kralja Tvrtka I pronađen njegov plašt s grbom vezenim zlatnom žicom. Tek kada je Bosni zaprijetila direktna opasnost od Osmanlija, bosanski kraljevi napuštaju svoje prijestolnice u Visokom i okolini, boraveći obično u sigurnijem Kreševu i u Jajcu.

Osnivač Visokog, koje je nastajalo od vremena Osmanskog carstva na ovim prostorima, bosanski je sandžakbeg Ajasbeg, i sam, pretpostavlja se, porijeklom iz visočkog kraja. U Visokom je imao svoje zadužbine, a jedna od njih je i hamam oko kojeg su podizane i prve zgrade nakon dolaska Osmanlija. Počinje se formirati i čaršija sa sebiljem u središtu, razvijajući se dalje niz lijevu obalu rijeke Fojnice prema njenom ušću u Bosnu. Za vrijeme osmanske uprave u Visokom su izgrađeni vodovod, brojni objekti sakralnog karaktera, a razvijali su se zanatstvo i trgovina.

Izgled grada dobija nove arhitektonske obrise dolaskom Austro-Ugara. Među prvim objektima nikla je zgrada željezničke stanice 1882., a u vrijeme austrougarske uprave izgrađena je i zgrada Općine Visoko.

Visoko je od davnina bio prava zanatska sredina, dok u periodu bivše Jugoslavije, iza Drugog svjetskog rata, postaje mjesto razvoja kožarske, tekstilne, građevinske, metalne i prehrambene industrije.



Predio oko Visokog nudi dobre mogućnosti za brdski biciklizam, a zelenilom okružene staze odlične su i za rekreativno trčanje.



Visočke piramide

No, u žižu javnosti ovaj grad je dospio nakon izjave Semira Osmanagića, nezavisnog istraživača i poznavaoca drevnih kultura, da je brdo Visočica – odmah iznad Visokog, na čijem se vrhu nekada nalazio srednjovjekovni kraljevski grad – zapravo, piramida. Svojim oblikom Visočica ga je asocirala na piramide koje je posjetio u Južnoj Americi, te ju je nazvao Piramida Sunca, prema Huaca del Sol piramidi u Teotihuakanu. Pored nje, spominje se postojanje još dvije piramide – Mjeseca i Zmaja. Kao jedan od argumenata o postojanju piramida u Visokom navodi se i to da ova dva uzvišenja zajedno s Visočicom formiraju jednakostranični trokut i sve tri strukture imaju jasno oblikovane strane s ravnim platoom na vrhu. Prema Osmanagićevoj teoriji, u slučaju Visočice riječ je o kolosalnoj kamenoj piramidi sa zidovima građenim od kamenih blokova breče, te slaganim tako da je svaki novi red kako se ide prema vrhu pomican, čime se stvarao stepeničasti izgled građevine. Procjenjuje se da je visoka preko 200 metara, što bi, ako se potvrdi, značilo da je veća i od Keopsove piramide, te stara više od tri milenija. Istraživanja o svemu ovome su još u toku.

Jasno je da Visoko ima raznovrsnu turističku ponudu. Njoj je doprinijela i njegova šarolika vjerska struktura stvarajući arhitektonsko bogatstvo sakralnih objekata, među kojima se ističu zgrada Franjevačkog samostana s gimnazijom i kapelom, Tabhanska i Bijela džamija, te Pravoslavna crkva sv. Prokopije.

Pored svih svojih znamenitosti, Visoko s okolinom nudi također raskošno zelenilo, čist i svjež zrak, brojne izvore i potoke, obilje šumskih plodova i ljekovitog bilja, pružajući tako izvrsno utočište od užurbanog tempa savremenog života.


Planinarski domovi & kuće

Onima koji vrijeme provode u prirodi na raspolaganju su dva planinarska doma – Zbilje, odmah iznad rijeke Fojnice, i Gorani oko kojeg se nalaze pogodni tereni za skijanje, no izdvajaju se i planinarske kuće: Stakleni grad, koja se nalazi u listopadnoj šumi ispod vrha brda Krtnica s krasnim pogledom na Trebević, Romaniju, Bjelašnicu, Jahorinu, Vranicu, Vlašić i Čemersku planinu, te Gorica iznad sela Srhinje na brdu Gorica odakle se pruža pogled na Vlašić i Vranicu.