Gotovo svako putovanje u Istanbul započinje istim ritualom – obilaskom čuvenih znamenitosti koje su odavno postale zaštitni znak grada i nezaobilazna stanica svakog putnika. No, grad koji su milenijima oblikovale različite civilizacije nudi mnogo više od svojih slavnih spomenika.
Sa bogatom i slojevito utkanom prošlošću, Istanbul se najljepše otkriva kroz svoja raznolika naselja, od kojih svako ima poseban ritam, mirise i prizore. Yedikule i Samatya, kvartovi koji se protežu duž historijskih gradskih zidina, izdvajaju se kao jedni od najzanimljivijih, a istovremeno tihih i nenametljivih dragulja ovog veličanstvenog grada.
Nekada dom sultana, a potom i brojnih vjerskih zajednica, Yedikule i Samatya danas odražavaju živu i duboko ukorijenjenu lokalnu kulturu. Dok šetate njihovim šarenim, kosmopolitskim ulicama, pred vama se smjenjuju slojevi prošlosti: tragovi carstava, stare radnje na uglovima, otmjeni, pomalo izblijedjeli konaci i kafane u kojima se i dalje dugo sjedi i razgovara.
Posebnu čar ovim kvartovima daje meyhane kuhinja, brižno čuvana i usavršavana generacijama. Upravo zato Yedikule i Samatya idealna su adresa za sve koji žele autentično doživjeti duh grada i okusiti tradiciju koja ovdje traje stoljećima.
Tvrđava Yedikule (Sedam kula) idealna je polazna tačka za šetnju duž drevnih gradskih zidina Istanbula, koje se protežu kroz najbogatiji kulturni dio grada – Historijski poluotok. Podignuta u 5. stoljeću, u vrijeme Istočnorimskog carstva, kao odbrana od napada, tvrđava je u osmanskom periodu dodatno proširena novim zidovima i kapijama.
Među brojnim ulazima posebno se izdvajaju čuvena Zlatna vrata, podignuta u čast povratka sultana s pobjedničkih pohoda. Unutar tvrđave moguće je istražiti sedam kula po kojima je i dobila ime – uključujući nekadašnju tamnicu, arsenal i riznicu – prošetati prolazima koji ih povezuju te uživati u panoramskim pogledima na Mramorno more i Historijski poluotok.
Sedam kula, vječno nasljeđe
Nakon obilaska tvrđave, put nastavite prema Samatyi. Šetnja vas vodi pored niza arhitektonskih dragulja koji svjedoče o slojevitosti ovog dijela grada. Među njima se izdvaja Crkva Svetih Konstantina i Jelene, rumska pravoslavna crkva prepoznatljiva po elegantnom zvoniku koji dominira horizontom naselja.
Na samom rubu Samatye nalaze se i ostatci Studijskog manastira, jednog od najznačajnijih sakralnih kompleksa ranog kršćanstva, koji je kasnije pretvoren u İmrahor džamiju. Ovaj prostor danas stoji kao tih, ali snažan podsjetnik na susret i prožimanje istočnorimske i osmanske baštine.
Karakter Samatye
Po dolasku u Samatyu dočekat će vas njen historijski trg, poznat i iz popularnih turskih serija, sa toplom i gostoljubivom atmosferom koja osvaja na prvi pogled. Šetnja uskim sokacima vodi pored antikvarnica, kafića, restorana i pekara, uz nizove starih drvenih konaka koji i danas čuvaju autentični šarm ove četvrti. Mnogi od njih pažljivo su obnovljeni i pretvoreni u ugodne kafiće u kojima možete predahnuti uz tursku kafu, često u društvu uličnih mačaka koje su postale simbol istanbulskih mahala.
Nadomak historijske željezničke stanice, na granici Yedikulea i Samatye, nalazi se Crkva željezničara, poznata i kao Samatyjska crkva. Danas je koristi sirijska zajednica, a njena prošlost vezana je za radnike željeznice iz kasnog osmanskog perioda. U neposrednoj blizini smještene su i Armenska crkva Surp Kevork, jedna od najstarijih u Istanbulu, te Crkva Svetog Memasa, što dodatno potvrđuje multikulturalni i višeslojni identitet Samatye.
Posebne znamenitosti
Historijske bolnice Istanbula i danas djeluju kao važni centri liječenja, čuvajući kontinuitet tradicije i humanosti. Nakon obilaska kulturnih, historijskih i gastronomskih slojeva Yedikulea i Samatye, vrijedi posjetiti i Balıklı Rum bolnicu – mjesto koje zauzima posebno mjesto u kolektivnom pamćenju grada. Ova ustanova i danas aktivno brine o pacijentima iz Turske i inostranstva, a istovremeno je prepoznata kao vrijedno kulturno nasljeđe i svojevrsni živi muzej. U njenom vrtu nalazi se Crkva Aja Haralambosa iz 18. stoljeća, posvećena Svetom Haralambosu, zaštitniku od kuge iz 2. stoljeća. Njeno prisustvo simbolizira nadu i istrajnost bolnice koja je nastala upravo u vremenima epidemija, kao odgovor zajednice na izazove svog doba.
Fotografije: Türkiye Tourism Promotion and Development Agency (TGA)
