Željeznička stanica Sarajevo postala je nezaobilazni dio slike glavnog grada. Njena velika hala, široki peroni i prepoznatljiva arhitektura pamte generacije putnika, dolaske i odlaske, a vozovi koji iz Sarajeva kreću prema Hercegovini i drugim dijelovima Bosne i Hercegovine i danas otvaraju mogućnost da se na put krene bez automobila. Smještena u srcu grada, stanica ima i dodatni potencijal da, osim saobraćajne, bude još značajnije mjesto susreta, kulture i turističkih sadržaja.
Željeznička stanica Sarajevo građena je početkom pedesetih
Današnja zgrada Željezničke stanice Sarajevo projektovana je krajem četrdesetih godina, a izgrađena do 1952. godine. Riječ je o jednom od značajnijih ostvarenja bosanskohercegovačke arhitekture sredine 20. stoljeća, posebno zbog smjele konstrukcije iznad glavnog hola građene u formi prednapregnutih paraboličnih hiperboloida. Na projektu su u početku radili češki arhitekti i konstruktori, među kojima Kohout, Prohaska i Hacar, dok su nakon njihovog povratka iz Sarajeva realizaciju projekta preuzeli arhitekti i inženjeri među kojima su Jahiel Finci, Muhamed Kadić, Bogdan Stojkov, Emanuel Šamanek, Lorenc Eichberger i Dušan Smiljanić.
Stanica sa trgom ispred zgrade proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, a njena vrijednost nije samo arhitektonska. Ona je dio urbanog prostora Sarajeva koji povezuje željeznički saobraćaj, tramvaj, autobusku stanicu i druge važne gradske sadržaje.
Lokacija je posebno zanimljiva i zbog blizine Avaz Twist Towera, autobuske stanice, Univerzitetske biblioteke i drugih gradskih sadržaja.
Upravo zbog arhitekture, prostranog hola i položaja u gradu, prostor stanice ima potencijal za različite dodatne sadržaje – od izložbi i galerijskih postavki do događaja koji bi mogli oživjeti ovaj dio grada, uz zadržavanje njegove osnovne funkcije.
Na izložbenoj postavci u samoj stanici posebno je istaknuta veza između željezničkih stanica i urbanog života. Kako je navedeno u tekstu uz rad Suzanne Arbanas:
„Za Suzanne Arbanas, željezničke stanice i vozovi predstavljaju ključne nositelje identiteta i dinamike jednog grada. Stanice su, prema njenim riječima, srce urbanog života, mjesta gdje se susreću prošlost i sadašnjost, a vozovi su poput krvotoka, neprestano održavajući grad živim i povezujući ga sa svijetom. Arbanas smatra da su ovi elementi neizostavni za razumijevanje bilo koje urbane sredine, jer u njihovom ritmu i stalnom pokretu vidi puls grada, njegovu energiju i trajnost.“
Gdje se danas može vozom iz Sarajeva?
Željezničkom stanicom Sarajevo upravljaju Željeznice Federacije BiH, a prema važećem redu vožnje za 2025/2026. godinu iz Sarajeva postoje vozne veze prema više destinacija. Među njima su Mostar i Čapljina, Konjic, Visoko, Zenica, Maglaj i Pazarić.
Za jednodnevni izlet posebno je zanimljiva južna pruga prema Hercegovini. Voz iz Sarajeva prema Čapljini prolazi kroz Konjic, Jablanicu i Mostar, pa je željeznica praktičan način da se dio puta provede uz Neretvu i planinske predjele Hercegovine.
Prema trenutno dostupnim podacima o cijenama, karta Sarajevo – Mostar iznosi 14,10 KM u jednom smjeru, dok je karta do Konjica oko 12 KM. Cijene se mogu razlikovati zavisno od vrste voza i eventualnih povlastica, pa je prije putovanja najbolje provjeriti aktuelnu cijenu kod ŽFBiH.
Za kraća putovanja iz Sarajeva cijene su još pristupačnije. Karta do Pazarića iznosi 3 KM u jednom smjeru, dok se do Visokog može putovati za oko 5,70 KM.
Prema redu vožnje, vozovi povezuju Sarajevo i Zenicu, a postoji i brza linija prema Maglaju. Voz Sarajevo–Maglaj trenutno polazi u poslijepodnevnim satima, dok je veza Maglaj–Sarajevo predviđena ujutro.
Voz Sarajevo – Mostar: Cijena karte, red vožnje i vodič kroz najljepšu rutu u Evropi
Voz do mora
Posebna atrakcija ljetne sezone 2026. bio je međunarodni voz Sarajevo – Ploče, koji je saobraćao petkom, subotom i nedjeljom od 26. juna do 27. septembra.
Voz iz Sarajeva polazi u 7:15, a u Ploče stiže u 10:36. Jednosmjerna karta košta 29,30 KM, dok povratna iznosi 48,30 KM. Za djecu od 4 do 12 godina, kao i određene kategorije putnika, predviđeni su popusti.
Ploče su pritom dobra polazna tačka za nastavak putovanja uz obalu – do Neuma se može nastaviti autobusom, a iz Ploča se može dalje prema Pelješcu trajektom ili autobusom Jadranskom magistralom. Za one koji žele samo jednodnevni bijeg iz Sarajeva, dovoljno je i stići do Ploča, prošetati uz more i okupati se prije povratka.
Prostor za novu priču
Željeznička stanica Sarajevo odavno je više od mjesta na kojem se čeka voz. Njena prepoznatljiva arhitektura, prostrana unutrašnjost i trg ispred zgrade čine je zanimljivim dijelom grada koji bi u budućnosti mogao imati i sadržaje izvan samog željezničkog saobraćaja.
Ipak, ono zbog čega je stanica i izgrađena ostaje njena najvažnija uloga – da povezuje Sarajevo s drugim gradovima i da putnicima omogući da do brojnih destinacija u BiH krenu vozom, bez automobila.
Za putnike koji planiraju putovanje, aktuelni red vožnje i informacije o kartama dostupni su na stranici Željeznica Federacije BiH.
