Pronađen na nekropoli Crkvina u Donjoj Zgošći kod Kaknja zahvaljujući arheologu Ćiri Truhelki, Zgošćanski stećak smatra se jednim od najreprezentativnijih stećaka u Bosni i Hercegovini. Njegove impresivne dimenzije, bogata ornamentika i izuzetna klesarska obrada izdvajaju ga među desetinama hiljada srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika.
Težak oko 14 tona, stećak je prava kamena galerija. Na njemu su prikazani vitezovi u oklopu, konjanici, utvrđeni grad, plemićke figure, rozete, biljni ornamenti i Drvo života. Među brojnim motivima posebno se izdvaja prikaz zmaja – rijedak detalj koji svjedoči o bogatoj simbolici i maštovitosti srednjovjekovnih majstora.
Kome je stećak pripadao i danas je predmet naučnih rasprava. Tokom godina različiti istraživači povezivali su ga s bosanskim vladarima i velikaškim porodicama, ali bez konačnog odgovora. Ono oko čega postoji saglasnost jeste njegova izuzetna umjetnička i kulturno-historijska vrijednost.
Stećak je u Zemaljski muzej prenesen 1913. godine kako bi bio zaštićen od daljnjeg propadanja. Danas se nalazi u Botaničkoj bašti muzeja, u zbirci srednjovjekovnih kamenih spomenika koja je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, dok se njegova replika nalazi na Trgu Bosne i Hercegovine kod zgrade Parlamenta BiH.
Ako posjećujete Sarajevo i želite upoznati dio srednjovjekovne prošlosti zemlje, Zgošćanski stećak svakako zaslužuje mjesto na vašoj listi. Njegovi reljefi i danas pričaju priču o umjetnosti, simbolima i životu u Bosni prije više od šest stotina godina, priču koju je nemoguće ispričati u nekoliko fotografija, ali je lako doživjeti uživo.
