Zgrada Pošte u Sarajevu proglašena nacionalnim spomenikom BiH

    Zgrada Pošte u Sarajevu proglašena nacionalnim spomenikom BiH

    Zgrada Pošte u Sarajevu proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

    Zgrada Pošte u Sarajevu; Foto: S. H/Furaj.ba

    Na 42. sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika  Bosne i Hercegovine koja je održana 13. januara donesene su odluke o proglašenju „Kulturnog krajolika – Svetište Voda sv. Jakova“ u Kreševu i „Građevine – Pošta u Sarajevu“ nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine.

    Kako se navodi u obrazloženju Komisije, zgrada Pošte u Sarajevu posjeduje historijsku, društvenu, umjetničku i estetsku vrijednost. Zgrada je sačuvala visok stepen autentičnosti kroz atribute svog oblika i dizajna, korištenja i funkcije, položaja i smještaja u prostoru, te visok stepen integriteta izražen kroz atribute njene fizičke cjelovitosti, kontinuiteta upotrebe i vizuelnog integriteta. Prilikom projektovanja zgrade Pošte na Obali u Sarajevu, arhitekt  Josip Vancaš je primjenjenio, za to doba, najsavremenija tehnička rješenja, armirano-betonske konstrukcije i instalacije (centralno grijanje toplim zrakom), sama zgrada je krakom pruge koja ulazi u dvorište povezana sa željezničkom mrežom, tako da arhitektonska rješenja objekta proizlaze iz njegove funkcije, a unutarnja dispozicija objekta ima svoj odraz i u vanjskoj modulaciji volumena objekta.

    Svetište sv. Jakova Markijskog u Deževicama, općina Kreševo, je kulturni krajolik povezan s historijskim, vjerskim, kulturnim i simboličkim vezama uključujući elemente prirodnog područja. Gotovo scensku lokaciju i vizuelno upečatljiv element čini pećina u kojoj se nalazi vrelo, a koje ne izvire iz nje. Voda iz vrela smatra se čudotvornom, tako da svetište posjećuju deseci hiljada hodočasnika svake godine. Svetište datira iz 15. stoljeća i posvećeno je fra Jakovu Markijskom (1391-1476) italijanskom franjevcu, propovjedniku, piscu i vikaru Bosanske vikarije od 1435. do 1438. godine.

    Foto: Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH

    Na 42. sjednici, Komisija je usvojila izmjene i dopune ranije donesenih odluka za sljedeće nacionalne spomenike:
    Povijesno područje – Stari grad u Kreševu;
    Građevina – Stari jevrejski hram (Il Kal Grandi -Veliki hram, ili Il Kal Vježu – Stari hram) u Sarajevu;
    Građevina – Željeznička stanica Bistrik u Sarajevu;
    Graditeljska stambena cjelina poznata kao kuća Alije Đerzeleza u Sarajevu;
    Ambijentalna cjelina – Hadži Sinanove (Silahdar Mustafa-paše) tekije sa Sarač Alijinom džamijom i mezarjem uz nju u Sarajevu;
    Građevina – Narodno pozorište Republike Srpske u Banja Luci;
    Građevina – Palača banskog dvora, Banja Luka;
    Građevina – Sokolski dom u Banja Luci;
    Građevina – Palata Ješue D. Saloma na Obali Kulina bana 20 u Sarajevu;
    Građevina – Zgrada Narodne (Centralne) banke u Sarajevu sa pokretnom imovinom; i
    Građevina – Ženska gimnazija u Sarajevu.
    Sve usvojene izmjene i dopune za od ranije proglašene nacionalne spomenike odnose se na kategorizaciju i redefiniranje mjera zaštite sukladno trenutačnom stanju ovih dobara.

    Predsjedatelj Komisije je Radoje Vidovića, a članovi Goran Milojević i prof. dr. Amir Pašić.