Zgrada Pošte u Sarajevu proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Na 42. sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine koja je održana 13. januara donesene su odluke o proglašenju „Kulturnog krajolika – Svetište Voda sv. Jakova“ u Kreševu i „Građevine – Pošta u Sarajevu“ nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine.
Kako se navodi u obrazloženju Komisije, zgrada Pošte u Sarajevu posjeduje historijsku, društvenu, umjetničku i estetsku vrijednost. Zgrada je sačuvala visok stepen autentičnosti kroz atribute svog oblika i dizajna, korištenja i funkcije, položaja i smještaja u prostoru, te visok stepen integriteta izražen kroz atribute njene fizičke cjelovitosti, kontinuiteta upotrebe i vizuelnog integriteta. Prilikom projektovanja zgrade Pošte na Obali u Sarajevu, arhitekt Josip Vancaš je primjenjenio, za to doba, najsavremenija tehnička rješenja, armirano-betonske konstrukcije i instalacije (centralno grijanje toplim zrakom), sama zgrada je krakom pruge koja ulazi u dvorište povezana sa željezničkom mrežom, tako da arhitektonska rješenja objekta proizlaze iz njegove funkcije, a unutarnja dispozicija objekta ima svoj odraz i u vanjskoj modulaciji volumena objekta.
Svetište sv. Jakova Markijskog u Deževicama, općina Kreševo, je kulturni krajolik povezan s historijskim, vjerskim, kulturnim i simboličkim vezama uključujući elemente prirodnog područja. Gotovo scensku lokaciju i vizuelno upečatljiv element čini pećina u kojoj se nalazi vrelo, a koje ne izvire iz nje. Voda iz vrela smatra se čudotvornom, tako da svetište posjećuju deseci hiljada hodočasnika svake godine. Svetište datira iz 15. stoljeća i posvećeno je fra Jakovu Markijskom (1391-1476) italijanskom franjevcu, propovjedniku, piscu i vikaru Bosanske vikarije od 1435. do 1438. godine.
Na 42. sjednici, Komisija je usvojila izmjene i dopune ranije donesenih odluka za sljedeće nacionalne spomenike:
Povijesno područje – Stari grad u Kreševu;
Građevina – Stari jevrejski hram (Il Kal Grandi -Veliki hram, ili Il Kal Vježu – Stari hram) u Sarajevu;
Građevina – Željeznička stanica Bistrik u Sarajevu;
Graditeljska stambena cjelina poznata kao kuća Alije Đerzeleza u Sarajevu;
Ambijentalna cjelina – Hadži Sinanove (Silahdar Mustafa-paše) tekije sa Sarač Alijinom džamijom i mezarjem uz nju u Sarajevu;
Građevina – Narodno pozorište Republike Srpske u Banja Luci;
Građevina – Palača banskog dvora, Banja Luka;
Građevina – Sokolski dom u Banja Luci;
Građevina – Palata Ješue D. Saloma na Obali Kulina bana 20 u Sarajevu;
Građevina – Zgrada Narodne (Centralne) banke u Sarajevu sa pokretnom imovinom; i
Građevina – Ženska gimnazija u Sarajevu.
Sve usvojene izmjene i dopune za od ranije proglašene nacionalne spomenike odnose se na kategorizaciju i redefiniranje mjera zaštite sukladno trenutačnom stanju ovih dobara.
Predsjedatelj Komisije je Radoje Vidovića, a članovi Goran Milojević i prof. dr. Amir Pašić.
