Abdulah Skaka, najmlađi gradonačelnik Sarajeva

    Abdulah Skaka, najmlađi gradonačelnik Sarajeva

    Abdulah Skaka je prije nekoliko mjeseci postavljen na čelo glavnog grada BiH, čime je otpočelo najjuzbudljivije razdoblje njegovog života

    Razgovarala: Elma Zećo

    Foto: Irfan Redžović

    Kroz njegovu historiju dugu 555 godina Sarajevo su vodila velika imena. Zbog toga 38. gradonačelnik Abdulah Skaka osjeća izuzetnu čast i privilegiju, ali i veliku odgovornost povjerene pozicije u gradu u kojem je rođen, gdje živi njegova porodica i gdje želi ostati.

    “Ovo je moj iskorak u najuzbudljivije razdoblje mog života. Činim sve da budem gradonačelnik svim građanima Sarajeva, ali i da na pravi način predstavljam naš grad na međunarodnoj sceni, prije svega diplomatijom gradova, zahvaljujući kojoj je Sarajevo pobratim s 28 gradova, te član brojnih značajnih međunarodnih organizacija i institucija.”

    Brendiranje Sarajeva

    Šta doživljavate kao najveći izazov u obnašanju funkcije gradonačelnika?

    –  Veliki izazov je i sama činjenica da sam najmlađi gradonačelnik Sarajeva, grada uistinu iznimnih mogućnosti. Najveći potencijali u njegovom brendiranju, komercijalizaciji, njegova su bogata kulturno-historijska baština, jedinstvo različitih religija i kultura, krasne prirodne atrakcije, otvoreni i gostoljubivi ljudi s prepoznatljivim sarajevskim humorom, olimpijada, brojni festivali kulture i sporta, njegova mladost i sve veća i raznovrsnija turistička ponuda. Naše Sarajevo postaje uspješan grad pokazujući da je i BiH dio Evrope i svijeta kao i svih integracija koje vode duhovnom i materijalnom napretku. Želim također reći da sam odlučan da se izborim s postojećim problemima podižući ljestvicu kvalitete života u njemu.

    A šta biste izdvojili kao prioritete svog mandata?

    –  Program aktuelne gradske administracije zasniva se na viziji Sarajeva 2020. godine kada naš mandat bude istekao. Ta vizija je Sarajevo kao glavni grad države buduće članice Evropske unije, privredom orijentisano prema turizmu i pružanju usluga, opredijeljeno da bude društveni, ekonomski, obrazovni, politički i komunikacijski centar BiH, te nezaobilazan faktor u ovom dijelu Evrope. Postoji nekoliko prioriteta od kojih za sada mogu otkriti tek nekoliko. Prije svega mislim na kontinuitet projekata koji su započeti u prošlosti, poput izgradnje žičare, dovršavanje biciklističke staze, kao i realizacija zimskih omladinskih igara EYOF 2019. Naš prioritet je i međunarodna saradnja ne samo s gradovima Evrope i svijeta, već i s gradovima našeg regiona o čemu će posvjedočiti konferencija koju planiramo održati u augustu tekuće godine. Neizostavni su također: podrška kulturi, stipendiranje učenika, koordinacija s drugim nivoima vlasti, saradnja na različitim projektima, a počet ćemo također rješavati probleme gradske infrastrukture, između ostalih, saobraćajne, energetske, vodovodne i kanalizacione.

    U kojoj se fazi realizacije nalazi Trebevićka žičara?

    –  Osim što je infrastrukturalni projekat, Trebevićka žičara predstavlja i simbol stradanja jednog glavnog grada, koji je doživio najdužu opsadu u historiji ratovanja, ali i njegovu neuništivost. Sve pripreme vezane za izgradnju nove Trebevićke žičare teku planiranom dinamikom. Uskoro ćemo započeti izgradnju polazne i dolazne stanice, te s temeljenjem stubova. Na međunarodnom tenderu izabrana talijanska firma Leitner trenutno proizvodi opremu za postrojenje žičare, a po stvaranju uslova počet će njena isporuka i uslijediti montaža. Žičaru će činiti 33 kabine – panoramske gondole, svaka s po deset sjedećih mjesta, kapaciteta 1.200 putnika na sat. Gondole će biti u bojama olimpijskih krugova oslikavajući jedinstvo i multietničnost Sarajeva. Realizacijom ovog projekta dobivamo važan turistički potencijal i sadržaj više kako za građane tako i za turiste i goste glavnog grada BiH. S druge strane, ponovo će oživjeti nekada popularno sarajevsko izletište Trebević, oaza mira i zelenila nadomak velikog grada i vazdušna banja s najvećom koncentracijom kisika na ovom području.

    Pogled s visine

    Kada biste za svoje goste osmišljavali obilazak Sarajeva, kako bi on izgledao?

    –  Šta i kako izabrati nešto od silne ljepote koju ovaj grad nudi? Prolazeći kroz živi orijentalni muzej – Baščaršiju, potom centar grada, možete čuti žamor svih jezika svijeta, jer je Sarajevo postalo top turistička destinacija našeg regiona. Sarajevo je jedan od rijetkih gradova u svijetu u kojem tokom desetominutne lagane šetnje možete naići na bogomolje velikih svjetskih religija – islama, kršćanstva i judaizma. Vijećnica, jedinstveni arhitektonski dragulj, postala je prava turistička atrakcija. Sarajevo je i grad festivala, među kojima je Sarajevo Film Festival izrastao u najveću regionalnu filmsku smotru i nezaobilazni kulturni događaj na mapi svjetskih filmskih festivala. Pažnju svakako plijene građevine iz osmanskog i austrougarskog perioda, mostovi, muzeji, galerije, pozorišta, kafane i restorani, ali i brojna izletišta: Vrelo Bosne, Barice, Čavljak, Bijambare kao i okolne olimpijske planine: Bjelašnica, Jahorina i Igman. Kažu: “Ko se jednom napije vode s Baščaršije, uvijek se iznova vraća u ovaj grad.” A čovjek ne može bez vode. Mi ne možemo bez Sarajeva. U tome je, možda, tajna njegovog opstanka.

    Koja su Vaša omiljena mjesta u gradu?

    –  Tvrdi se da se svi gradovi svijeta mogu doživjeti pogledom s visine. Zato često odlučim da upoznavanje Sarajeva i kratku šetnju s gradonačelnicima i drugim gostima započnem na jednom od najpopularnijih vidikovaca među Sarajlijama – Zmajevcu. Fascinantan pogled na grad pruža se i sa srednjovjekovne gradske utvrde, Bijele tabije, ali i meni veoma drage Žute tabije. Ovdje se posebno lijepo osjećam za vrijeme Ramazana svjedočeći sto godina staroj tradiciji bosanskih muslimana – prekidu posta nakon oglašavanja topa.

    Počast Isa-begu Ishakoviću

    O kojem ste zanimanju maštali kao dječak?

    –  Poput drugih dječaka prošao sam kroz fazu kada sam želio postati doktor, pilot ili arhitekta.

    Oženjeni ste i imate dvoje djece. Da li ste strog otac i kojim ih vrijednostima želite naučiti?

    –  S djecom su u moj život ušli novi izazovi, nova iskustva, iako ona najljepša, ona su istovremeno puna strepnje. Moja kćerka i moj sin su mali, ali uprkos tome svjestan sam da mnogo toga već znaju, vide i osjećaju. Želim ih lijepo odgojiti, učiniti dobrim, čestitim i vrijednim ljudima. Prema njima se ne odnosim strogo, trudim se biti pravičan.

    Na koji način se rješavate stresa?

    –  Nekada radeći u tišini, no većinom u trenucima provedenim s porodicom. Također, dobar san mi pomaže da napunim baterije.

    Imate li omiljenu poslovicu koja igra važnu ulogu u Vašem životu?

    –  Ko hoće nađe milion načina, a ko neće – milion izgovora.

    Kada biste mogli izabrati historijsku ličnost Sarajeva s kojom biste mogli večerati, koja bi to osoba bila?

    –  To bi, definitivno, bio utemeljitelj urbanog Sarajeva, Isa-beg Ishaković, čija vakufnama predstavlja najstariji izvor za proučavanje razvoja Sarajeva, a godina njenog izdanja, 1462., uzima se i kao godina osnivanja grada. Svoje zadužbine uvakufio je “tako da se ne mogu prodati ni pokloniti, niti preći u nečije puno vlasništvo, sve dok Bog ne ostane jedini gospodar zemlje i svega što je na njoj; on je najbolji nasljednik.” Moja je namjera da već od naredne godine ponovo oživimo odgovarajuće sadržaje kojima bi se na dostojanstven način odala počast Isa-begu Ishakoviću. Želim vjerovati, također, da će doći vrijeme kada ćemo ponovo izgraditi objekat tekije u autentičnom stilu uspostavljajući vezu s korijenima. Jedan takav čin učinio bi i lokalnu turističku ponudu bogatijom.



    Neodoljivi grad

    “U Sarajevu se stranci, često mi to kažu i ambasadori na odlasku, osjećaju kao da su kod kuće. Naša prijestolnica još uvijek je mjesto gdje ljudi nađu vremena za sebe, provod, druženje s porodicom, prijateljima i komšijama.”



    Nastavak izgradnje biciklističke staze

    “Prateći evropske standarde Grad Sarajevo je prije tri godine inicirao izgradnju biciklističke staze od Nedžarića do Skenderije s mogućnosti njenog proširenja do mosta Čobanija, i na kraju do Bentbaše. S ukupnom dužinom od 14,5 kilometara i nakon izgrađenih 4,5 kilometara na području općine Novi Grad, uskoro se nastavlja njena izgradnja na području općine Novo Sarajevo, dok će zadnja faza projekta obuhvatiti i dio općine Centar.”



    Praznik sporta i novih prijateljstava

    “Sarajevo i Istočno Sarajevo u februaru 2019. godine bit će domaćini Evropskom omladinskom olimpijskom festivalu (EYOF-u), kada će ugostiti oko 1.500 sportista i sportašica iz više od 40 evropskih zemalja. Predsjedništvo BiH potvrdilo je generalno pokroviteljstvo događaja, dok je Evropski olimpijski komitet izrazio zadovoljstvo do sada osiguranim finansijskim garancijama bh. vlasti. No, ovdje nije riječ samo o sportskoj manifestaciji, nego i prilici za brojne susrete i druženja, kako ljudi iz biznisa, tako i turista i ljudi koji uživaju u zimskim sportovima.”