U Hrvatskoj je na snagu stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojim se uvode značajne novosti u zakonsku regulativu na području sigurnosti prometa na cestama.
Definirani su i novi pojmovi, kao što su “zona prometa u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni”, “pomoćna pješačka sredstva”, “jahač” i “automatizirano vozilo”.
Prvi se put regulira sudjelovanja jahača u prometu na cestama, a uvodi se i novi pojam koji označava potpuno automatizirano vozilo, odnosno vozilo koje se može kretati na cesti bez prisutnosti vozača (potpuno automatizirano vozilo bez upravljača).
S tim u vezi propisuje se i sankcija za vozače koji koriste vozila s ugrađenim sistemima za pomoć vozaču (djelomično automatizirana vozila) na način da vozilo upravlja samostalno, a pritom, dakle za vrijeme vožnje, vozači ni ne sjede na vozačkom sjedalu, čime nisu u mogućnosti reagirati u nepredviđenim slučajevima.
Također, novi Zakon regulira zabranu parkiranja vozila na mjestima namijenjenim samo za punjenje električnih vozila i omogućuje sankcioniranje nesavjesnih vozača kao i premještanje vozila koja ne koriste usluge punjenja, a parkirana su na mjestima namijenjenim samo za punjenje električnih vozila.
Skladno primjerima iz prakse, izmijenjena je, odnosno proširena obaveza dostave vjerodostojnih podataka o osobi koja je upravljala vozilom u traženom trenutku.
Naime, po novom Zakonu i korisniku vozila propisuje se obveza da na zahtjev policijskog službenika ili službene osobe jedinice lokalne samouprave da vjerodostojan podatak o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja, a pritom se dostava podataka o više osoba koje su upravljale vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja ne smatra dostavom vjerodostojnih podataka o identitetu osobe kojoj je dao vozilo na upravljanje te se propisuje sankcija za korisnika ako ne dostavi te podatke.
Budući da trenutna visina kazne vozače ne odvraća od činjenja prekršaja, novim se Zakonom povećava i iznos kazne za prekršaj neprilagođene brzine (koji se najčešće izriče prilikom događanja saobraćajne nesreće) s 500 na hiljadu kuna.
Također, detaljnije se uređuje postupanje prema vozačima motornih vozila kojima su kao pravna posljedica pravomoćne osude za određene prekršaje iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama određeni i upisani negativni prekršajni bodovi u evidenciju, a imaju vozačku dozvolu izdanu u državi članici Evropskog privrednog prostora ili inozemnu vozačku dozvolu.
Uz to, detaljnije se uređuje i način zamjene takvih dozvola za hrvatsku vozačku dozvolu, kao i sankcije za navedene prekršaje.
Naposljetku, u kontekstu detaljnijeg uređivanja pojedinih situacija, propisana je i mogućnost da se osobi koja počini saobraćajni prekršaj koristeći vozačku dozvolu izdanu u državi članici Evropskog privrednog prostora ili inozemnu vozačku dozvolu umjesto zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom može primijeniti zaštitna mjera zabrane korištenja vozačke dozvole na području Republike Hrvatske, u trajanju od mjesec dana do dvije godine.
