Alex Vaszi na čelu je kompanije Porsche BH, članice austrijskog Porsche Holdinga, sa sjedištem u Salzburgu, koji predstavlja najveću automobilsku maloprodajnu kompaniju u Evropi. Osnovala su je djeca Ferdinanda Porschea, Louise Piëch i Ferry Porsche, postavljajući temelje za razvoj uspješnog holdinga još 1949. godine kada su pokrenuli uvoz i prodaju Volkswagen Bube u Austriji.
Razgovarala: Elma Zećo
Snimio: Irfan Redžović
Porsche Holding, za koji je Alex Vaszi vezan već 23 godine, danas posluje u 25 zemalja širom Evrope, te također u Južnoj Americi i Kini. Njegov način rada kroz karijeru, stiče se dojam, oslikava upravljanje onakvim kakvim ga je opisao međunarodno priznati autor, kanadski profesor studija menadžmenta, Henry Mintzberg, definišući ga kao, prije svega, praksu gdje se susreću umjetnost, nauka i zanat.
“Razlog zašto dugo radim za ovu kompaniju su njene vrijednosti, koje su manje-više i moje vrijednosti. Sve vrijeme pred mene su se postavljali novi izazovi. Tokom 23 godine rada dvije godine sam proveo u Sloveniji, devet u Mađarskoj, dvije u Albaniji, šest u Makedoniji i na Kosovu, potom sam kratko bio u Čileu, da bi povodom početka projekta u BiH stigao u Sarajevo”, kaže na početku razgovora direktor Vaszi.
SNAŽNO POSLOVNO POLJE
Šta je iziskivalo prilagođavanje bh. tržištu?
– Za dolazak na područje BiH i provođenje projekta od izuzetne važnosti je bilo moje dosadašnje poslovno iskustvo u zemljama centralne i istočne Evrope, te djelimično poznavanje balkanske regije. Svaki put kada uđete u neku zemlju, ne mogu vam biti važne samo činjenice o automobilskom tržištu. Sve okolnosti su bitne, i ono što se dešava oko samog tržišta, tu su zakonski, društveni i politički okviri, veoma važne teme koje se razmatraju prilikom ulaska u određenu zemlju.
Šta biste izdvojili kao dosadašnja dostignuća u BiH?
– Poslujemo već 11 mjeseci tokom kojih smo napravili mnogo promjena. Najprije se želim osvrnuti na vizuelne izmjene, koje su se desile u Volkswagenovom showroomu, također u Porscheu, no izmjene su obuhvatile i Seat i Škodu. Što se tiče Škodinog prodajnog salona, preuređen je nedavno. Upriličili smo malo otvorenje kako bismo predstavili novi korporativni identitet u BiH. Stoga možemo reći da je Porsche Sarajevo domaćin važnih projekata.
Porsche BH zastupa šest brendova: VW osobna vozila, VW komercijalna vozila, Škodu, Seat, Audi i Porsche. Koji brendovi su najtraženiji?
– S jedne strane najtraženiji je, naravno, Volkswagen, dok se s druge strane nalazi Škoda. Tradicija koju uživaju Volkswagen i Škoda ovdje ima veliki uticaj na trgovinu i biznis. Važno je reći da samo s ova dva brenda nama pripada oko 30% tržišta osobnih vozila, što je zaista izvanredno, posebno ako napravimo usporedu s drugim zemljama.
Kakvo vozilo je Vaš izbor i kako Vas kao šofera vide najbliži?
– To biste vjerovatno trebali pitati moju suprugu (smijeh). Iskreno, volim i kada moja supruga vozi. Meni je zanimljivo opažati kako žene prepoznaju razvoj auta, vidjeti njihovu fascinaciju zbog onoga što njima određeni automobil pruža. Jedna analiza ukazala je na zanimljiv podatak, a to je da žena uvijek igra važan faktor pri donošenju odluke o autu. Što se tiče modela, sretan sam čovjek, jer mogu da vozim sve što postoji u ovoj kompaniji. Vozim i Volkswagen Up, ali ako je potrebno, onda vozim i Porsche Cayman, što znači da s tim stvarima nemam problema. Predstavljam sve brendove i volim ih sve. Naravno, čovjek dolazi u različite situacije i ponaša se u skladu s njima. Želite li da auto bude više sportski, onda imate Porsche, Audi, no želite li nešto praktično, onda je to, recimo, Golf.
Svijet se mijenja ubrzano. Kako vidite budućnost automobilske industrije?
– Mobilnost će biti uvijek nezaobilazna tema. Mobilnost i automobili, kao i do sada, i u budućnosti će biti snažno poslovno polje. Već imamo hibridne automobile, elektro automobile, imamo ugrađene sisteme koji vozačima služe kao ispomoć, dakle imamo asistenciju za zadržavanje vozne trake, asistenciju za parkiranje, pritisnemo dugme i auto se sam parkira. Sve ove asistencije će biti više izražene i više korištene. Jednom ćemo doživjeti, ili doći u situaciju, da možemo također pritisnuti prekidač za automatski način rada i automobil će sam voziti.
ŽIVOTNA RAVNOTEŽA
Dolazite iz Salzburga, no Vaše porijeklo je mađarsko. Kojem identitetu osjećate veću pripadnost?
– Moji su roditelji prije 60 godina imigrirali iz Mađarske u Austriju. Rođen sam u Austriji. Tamo sam se obrazovao, išao u školu i završio fakultet. Govorim također mađarski, a radeći u Mađarskoj upoznao sam i svoju suprugu. Ona je Mađarica, otac joj je, što je zanimljivo, Austrijanac, a baka Italijanka. Vidim je kao tipičnu Evropljanku. Otakako sam mnogo počeo putovati i živjeti u inostranstvu, i ja se tako osjećam, kao Evropljanin. Ako bi me neko pitao, gdje ću ići u penziju, onda bih rekao da ću to učiniti najvjerovatnije kod kuće, u Austriji, jer sam tamo rođen, tamo sam se obrazovao, tamo su moji prijatelji. No, gdje god sam bio, imao sam život. Tako je i ovdje. Ako se opredijelite za toleranciju, poštovanje, široka shvatanja, svugdje ćete naći dom.
Vaši saradnici kažu da ste veoma društveni i da imate mnogo prijatelja. Kakvi Vas ljudi okružuju?
– Ja sam, najprije, osoba otorenog uma. Nisam samo čovjek koji sjedi u kancelariji čekajući da ljudi dođu. Izlazim, živim svoj život, jer pored svog posla imam također i privatni život. Susrećem se s poslovnim ljudima, ljudima koji imaju slične hobije, s kolegama odem na pivo, ili nešto drugo.
Preferirate pješačenje posjećujući skoro svaki drugi vikend nova mjesta. Kakvo ste iskustvo stekli na bh. planinama?
– To je samo jedna od mojih strasti. Volim svoj posao, ali znam da moram održati ravnotežu u životu. Sportske aktivnosti doprinose tome. Kada ste okruženi lijepim planinama, rađa se želja da ih posjetite. To je način i da istražite zemlju kao i njenu kulturu. Ja sam gost, ali želim razumjeti kako ova zemlja, ljudi i kultura funkcionišu. Pješačenje donosi susrete s ljudima. Usput se divim i predivnom pejzažu. Ono što volim u ovoj zemlji jeste to da ljudi govore moje jezike – njemački ili engleski, na kojima se mogu bolje izraziti, iako sam počeo učiti bosanski.
U Sarajevu živite od 2013. Kako ga doživljavate?
– Još dok sam radio u Skoplju, uposlenici su mi uvijek govorili kako je lijepo u BiH, te kako je Sarajevo zanimljivo. Prije nego što sam zvanično došao, određene vikende proveo sam ovdje. Bilo je posebno doživjeti kulturu, različite historijske periode prisutne u gradu. Osjećati različite uticaje, mentalitete, za mene je bilo nevjerovatno. Također, BiH ima dobru kuhinju, pozorište, kulturni život. Ponekad posjećujem izložbe, volim biti dio takvih događaja. Način je to da saznam više o zemlji i na koncu shvatim mentalitet kao i ljude.
Razmišljate li često o budućnosti?
– Poduzetnik sam i nisam ušao u BiH bez cilja ili plana. To je kao upravljanje automobilom. Kada vozite, naprimjer, na relaciji Sarajevo – Neum, onda ste pored odredišta u svoj plan uključili vrijeme, količinu goriva, odredili ste mjesto pauze, ali ste uzeli u obzir i sve druge moguće okolnosti, jer možda će kiša padati, pa ćete smanjiti brzinu. Isto tako je u mom poslu, ali dugogodišnji rad mi pomaže kako da se ponašam i šta mogu da očekujem dok upravljam kompanijom.
