Bosna je ćilimom zastrta
U Bosni prilikom ulaska u kuću obavezno je izuvanje obuće. To se više ne napominje, nego se podrazumjeva. Cijenjen je ovdje dom, pa time i ona prostirka koja se gazi jer je uloženo mnogo truda i ljubavi. Bosanski ćilimi su odraz kulture, tradicije ali istakli bi i umjetnosti naroda BiH, jer predstavljaju spoj ljepote i rada. Rađeni na tradicionalnom drvenom razboju, tkani vunom na osnovi od pamuka ili vune, obje strane ćilima izgledaju isto, sa izraženim bojama i šarama.
Najpoznatiji je tzv. begovski ćilim koji je tkan više mjeseci. Kada bi ga završili, bio bi iznesen napolje, prema suncu i kroz njega nije smjela proći niti jedna zraka, što bi dokazivalo gustoću tkanja i kvalitet.
Od ukrasa uglavnom se koristila prava, cik-cak linija, trokut, romb, također i motivi iz flore i faune, rađeni veoma stilizovano.
Bosanski ćilim ima važnu ulogu u bošnjačkoj i bosanskoj kulturi. Prije su žene same pravile ove ćilime i često su davani kao pokloni, a skoro uvijek pokrivali podove starih bošnjačkih kuća.
Danas je ovo izrazito cijenjen vid umjetnosti, pa su nerijetko ćilimi izrazito skupi.
Bosanski ćilimi koji su pravljeni prije 250 godina gotovo da nema u ponudi i cijene im dostižu nevjerovatne cifre, a odlikuje se bojama, dizajnom, ljepotom, kvalitetom vune koja se tada uvozila iz Engleske.
Elvira Leka, Furaj.ba
