Rođena u Maglaju, nakon fakultetskog obrazovanja u Sarajevu Dinka Smajlagić odlazi u inostranstvo, gdje se obrazuje na istaknutim univerzitetima u Evropi i započinje ozbiljnu karijeru ambiciozne naučnice iz statističke genetike.
Piše: Elma Zećo
Odrastajući u Maglaju, još kao djevojčica 28-godišnja Dinka pokazala je izuzetnu nadarenost za matematiku. Kroz osnovno i srednjoškolsko obrazovanje učestvovala je na brojnim takmičenjima pokazujući uvijek zavidan uspjeh, no kada je došlo vrijeme studiranja odlučila je da svoje matematičke spoznaje kombinuje s modernim naukama stvarajući sebi tako pretpostavku za sigurnu životnu egzistenciju.
“Upisala sam Elektrotehnički fakultet, gdje sam imala priliku upoznati se s oblastima koje su me intrigirale – matematičkim modeliranjem i biomedicinskim inžinjeringom”, započinje svoju priču Dinka, koja danas živi u norveškom gradu Bergenu, gdje na tamošnjem univerzitetu istražuje doktorsku tezu iz oblasti statističke genetike.
“U mom fokusu su, uz statističku genetiku, neuronauka i neuropsihijatrijski poremećaji. Cilj doktorske teze je istražiti roditeljski i perinatalni utjecaj na genetiku deficita pažnje / hiperaktivnog poremećaja (ADHD) i srodnih neuropsihijatrijskih poremećaja. ADHD utječe na razvoj djece, obrazovanje, kao i na kvalitet privatnog i društvenog života. Genetska arhitektura neuropsihijatrijskih poremećaja, uključujući ADHD, u mnogome je neistražena. Mi se trudimo otkriti genetske faktore koji utječu na razvoj ADHD-a i da time pridonesemo izradi novih lijekova i tretmana”, objašnjava Dinka, čiji naučni rad uključuje djelovanje u bolnici i posjećivanje naučnih panela zbog čega često putuje.
Prije nekoliko sedmica bila je na Floridi, gdje je prezentovala svoj rad na konferenciji American Society of Human Genetics, a bila je tada i u prilici da prisustvuje panelu o globalnom zdravlju i genetici u eri računara, kojeg su vodili Bill Gates i Francis Collins. Kompletan doktorski studij trebao bi biti završen do kraja sljedeće godine poslije čega želi nastaviti s istraživanjem u oblasti statističke genetike.
Otkako je napustila svoju zemlju, Dinka je živjela i obrazovala se u više zemalja. U Italiji je magistrirala u oblasti matematičkog inžinjeringa braneći tezu pod nazivom Virtuelno istraživanje za testiranje i potvrđivanje inzulina utemeljenog na modelu infuzijske terapije. Bila je i u Njemačkoj, Austriji, a da li će Norveška biti njena konačna destinacija, pokazat će vrijeme.
“Više stavki moram uključiti u životnu jednačinu. Kao mladom istraživaču svakako mi prijaju pogodnosti rada u razvijenim zemljama, gdje se ulaže dovoljno novca u naučne svrhe. Voljela bih raditi na fakultetu, ili, eventualno, u zdravstvenoj ustanovi, jer ću tako uvijek biti na izvoru novih događanja.”
I Dinkin put pokazuje koliko je lakše negdje drugo dobiti priznanje za ono što možeš. Nije uvijek bilo lako, ali svoje najveće ciljeve do sada je uspjela ostvariti. Stoga kao mlada naučnica, kojoj su samo posljednjih godina bila otvorena najvažnija vrata za stjecanje osebujnog radnog iskustva na Univerzitetu u Bergenu, može biti ponosna na svaki pređeni korak.
“U Italiji sam imala priliku živjeti i studirati s mladim ljudima iz različitih zemalja i s različitih kontinenata. Uvijek sam bila u internacionalnom društvu. Međusobno smo dijelili radosti i momente kada se nismo baš najbolje osjećali. Već kada sam stigla u Norvešku situacija se promijenila. Doktorski studij je drugačiji. Samo okruženje je drugačije. I pored mnogih internacionalnih uposlenika na Univerzitetu u Bergenu, svoje najbolje drugove sam pronašla van fakulteta. Neki od njih su porijeklom iz Bosne i Hercegovine”, kaže Dinka, koja se u slobodno vrijeme bavi fotografijom, a voli također skijati na poznatim norveškim skijalištima i glečerima blizu Bergena.
“Volim prirodu, tamo se ostavi sav stres svakodnevnice i najbolje napune baterije pozitivnom energijom”, kaže Dinka, koja bi u budućnosti bila sretna da svojim angažmanom doprinese razvoju genetike u BiH.
