Kako kompostirati: Vodič za početnike

Kompostiranjem rješavamo problem organskih otpadaka iz kuhinje i vrta, a u isto vrijeme dobivamo kvalitetno organsko gnojivo. Evo savjeta kako kompostirati 

ZAŠTO JE BITNO KOMPOSTIRATI?

Upotrebom komposta zemlja se obogaćuje hranjivim sastojcima koji su potrebni za rast i razvoj biljaka.  Hrana uzgojena bez upotrebe hemijskih sredstava ima bolju kakvoću i nema štetnih utjecaja na zdravlje ljudi te bi svi koji imaju mogućnost trebali upravljati svojim otpadom i kompostirati za vlastite potrebe.

Ukoliko imate prostora u dvorištu kompost se može slagati na hrpu na kojoj se odvija proces razgradnje. Za manje bašte prikladniji su posude za kompost koje možete sami napraviti od drvenih paleta ili betonskih blokova. Mnogima je plastični komposter najprihvatljivi jer je lakši za održavanje i premještatanje. Plastična kanta ili bure su odlični za komposter. Trebalo bi im ukloniti bar trećinu dna kako bi kompost lakše disao. Za vrijeme kompostiranja više puta ih okrenite kako bi se materijal promiješao.

Kada početi s kompostiranjem?

Za postavljanje komposta najbolje godišnje doba je proljeće kada se tlo lagano ugrije i osuši ili jesen kada su temperature i dalje ugodne, a tla topla.

Kako kompostirati?

Kompostiranje započnite već u kuhinji odvajanjem biorazgradivog otpada i njegovim usitnjavanjem, čime se i količina kućnog otpada može smanjiti za 1/3.

1. Komposter postaviti na rastresitu zemlju. Kao prvi sloj koristiti sijeno, slamu, grančice, komadiće drveta, suho lišće (10 cm) te zalijte vodom.
2. “Zelene” materijale za kompost (kuhinjski otpad) usitnite i pomješajte sa “smeđim” materijalom (lišće, grančice, slamu, pokošenu travu i karton (bez natpisa) i stavite na prvi sloj.

3. Nastavite s polaganjem sve sitnijeg materijala. Taj sloj će omogućiti bolje kruženje zraka i bolji protok vode.

Zaštita komposta

Osnovni uslovi potrebni za proces kompostiranja jesu vazduh, vlaga i toplina. Kompostna hrpa mora biti prozračna, kako bi se spriječilo vrenje. Kod većih količina otpadaka, kompostnu hrpu treba redovno prozračivati odnosno prevrtati. Količina vlage zavisit će o vrsti otpada te o vremenskim uslovima – kompost će ponekad trebati zaliti, a ponekad zaštititi od padavina. U specijaliziranim trgovinama može se kupiti materijal koji je namijenjen upravo za pokrivanje komposta ali možete iskoristite materijale koje imate pri ruci – slamu, karton ili crnu plastičnu foliju.

Kompostiranje je zapravo proces reciklaže organskog, odnosno „bio otpada“ kojim se dobiva ekološki najprihvatljivije organsko gnojivo – kompost.

ZELENI KOMPOST

 Trava i staro cvijeće

 Talog kafe

 Filter vrećice od čaja

 Ostaci voća i povrća

 Izmet krave, konja ili ovce

SMEĐI KOMPOST

 Otpalo lišće iz vrta

 Borove iglice

 Kora drveća

 Grančice

 Slama, sijeno, piljevina

U KOMPOSTER JE ZABRANJENO ODLAGATI:

– otpad životinskog porijekla (meso, kosti)

– plastiku, metal, staklo

– lijekove

– papirnate pelene

– novinski papir i časopise

– osjemenjene korove

– lakirano ili obojeno drvo

– pepeo od ugljena

– bolesne biljke

– lišće od oraha

KOMPOST JE GOTOV NAKON 6 – 10 MJESECI! STRUKTURA MU JE RASTRESITA I GUMENASTA, TAMNO-SMEĐE DO CRNE BOJE SA UGODNIM MIRISOM PO ŠUMSKOJ ZEMLJI.