Livno – grad sa 2.250 sunčanih sati godišnje

Podno Kupresa, tamo gdje se govori ikavicom i pjevaju ganga i bećarac, gdje se suše pršuti i pravi najbolji sir, gdje se sve vode ulijevaju u Jadran, ugnijezdio se stotinama godina star grad Livno, grad ilirskog plemena Delmata.

Toliko je star da mu neki gradovi poput Berlina mogu biti djeca. Prvi put se spominje 892. godine pod imenom Hlivno ili Hlijevno, a najraniji do sada pronađeni tragovi naseljavanja ljudi u livanjskom kraju potječu iz prahistorijskog doba, gdje je sve do dolaska Rimljana ovdje živjelo ilirsko pleme Delmati. Iz tog su doba, na gorskim obroncima oko Livanjskog polja sačuvane vizualno povezane i dobro branjene gradine iz bronzanog i željeznog doba, dok se na području grada Livna nalaze tri takve: Velika i Mala gradina i Kasalov gradac, od kojih dvije imaju podgradinska naselja, i jedna nekropola s tumulima. U prekrasnom Livanjskom polju na prostranstvima visoravni Krug, putem do Livna, srest ćete u galopu divlje konje, jedinstveno prirodno blago naše zemlje.

Mještanima ovog kraja od njihovog nema ljepšeg i njime se ponose. A kako to ne bi i mislili, kad ih tokom godine sunce obasjava oko 2.250 sati, zbog čega su često dobro raspoloženi. A toliko vole svoj kraj da su im čiste rijeke, jezera, planine i životinje. I svoju kuhinju smatraju najboljom, stoga sofru rado dijele sa gostima.

O njegovoj bogatoj historiji svjedoče i brojni kulturno-historijski spomenici kojima je bogat ovaj kraj, među kojima su neki proglašeni i nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine.

Ukoliko ste se zaputili prema Jadranu ili ste u Livno svratili mahsuz, ne propustite posjetiti ove atrakcije. Najpoznatiji motiv sa razglednice Livna je Dukatareva džamija sa sahat kulom iz 16. stoljeća, jedan od najznačajnijih simbola grada, sagrađena na prirodnoj glavici, odnosno uzvisini koja se naglo spušta ka izvorištu rijeke Bistrice. Njena ljepota i specifična arhitektura prilagođena udarima ovdašnjih bura oduševila je čak i turskog putopisca Evliju Čelebiju. Oko nje su se uzdigli visoki zeleni borovi između kojih dopire žubor vode sa izvora rijeke Bistrice, gdje se priroda savršeno uskladila sa arhitekturom. U gradu su još poznate i posebno lijepe Balaguša džamija, smještena u srcu starog dijela grada, kao i Lala-pašina džamija, u narodu poznata i kao Beglučka džamija, koja važi za jednu od najljepših u Bosni i Hercegovini. Sagradio ju je 1577/8. godine Mustafa-beg Sokolović, poznatiji kao Lala Paša, a posebna je po tome što na munari ima šerefu sa stalaktitima, odnosno balkon, i sunčani sat koji je djelo poznatog mujezina, putopisca i astronoma Hadži Jusufa Livnjaka. Od Dukatareve džamije do nje se dolazi lahko, a zatim se nastavite spuštati dalje ka Dumanu.

Skroviti most na Dumanu također je jedno od obilježja grada. Jedini je most koji je ostao na ovoj rijeci, i pretpostavlja se da je podignut u 17. stoljeću. Ispod njega se voda u kaskadama spušta niz liticu, a pogled s mosta će vas oduševiti. Kraj Bistrice je i šetalište, gdje možete istinski uživati.

Većinu kulturno-historijskog blaga ovog kraja čuva franjevački samostan Gorica u čijem sklopu se nalazi i Crkva Sv. Petra i Pavla. Nalazi se na samom ulazu u grad i prva je i najveća crkva koja je podignuta za vrijeme Osmanlija u Bosni i Hercegovini. Muzejska zbirka samostana je od neprocjenjive vrijednosti. Tu je još i Crkva svih svetih koja je izgrađena 1899. godine. Njenu unutrašnjost krasi slika najpoznatijeg slikara ovog kraja Gabrijela Jurkića iz 1939. godine, kao i nekoliko dekoracija novijeg datuma.

Bogatu riznicu starih ikona i kulturno-historijskog blaga posjeduje i Hram Uspenja Presvete Bogorodice, srpska pravoslavna crkva sagrađena 1859. godine, koja se smatra trećom najznačajnijom pravoslavnom crkvom u cijeloj Bosni i Hercegovini, a 2004. godine je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

U blizini Livna nalaze se i brojna arheološka nalazišta: ostaci ilirskih naseobina, nekropole sa stećcima i drugo naslijeđe poput ostatataka crkvi ili starih bazilika.

Kada se usred ljetnih vrućina odlučite malo osvježiti, Livno ima bogatu ponudu. Rijeka Sturba je odavno omiljeno ljetno kupalište većine mještana, a tu je i rijeka Žabljak. No ako niste ljubitelj kupanja u rijekama, blizu Livna je i poznato Buško jezero i jedan skriveni jezerski biser imena Mandek. Do Mandeka će vam trebati petnaestak minuta vozilom od grada, a mjesto je idealno za roštilj i duži izlet. Ni ljubitelji planinarenja neće ostati uskraćeni za sadržaj. Kraj Livna su planine Cincar, Kamešnica, Tušnica. Cincar je najveća planina s 2.006 metara nadmorske visine, ispod koje obitavaju livanjski konji koje su Nijemci prozvali i Winnetuovim konjima.

U Livnu se svake godine održava i nekoliko zanimljivih manifestacija, pa ga tako bajkeri rado pohode svakog augusta zbog Motosusreta ili svakog ljeta zbog “Livanjskog kulturnog ljeta”. Ukoliko se odlučite da ga posjetite, nećete se ni vi sigurno pokajati.

S. Hodžić, Furaj.ba