Maroko i BiH ostvaruju bolju saradnju u oblasti turizma, no sektori obnovljivih izvora energije i agro-industrije, u kojima Maroko pokazuje visoku stručnost, također bi mogli postati poslovna poveznica u budućnosti
Razgovarala: Elma Zećo
Fotografije: Privatni album
“U Bosni i Hercegovini sam se osjećala kao kod kuće, budući da Maroko i BiH dijele zajedničke vrijednosti, multikulturalnu zemlju s otvorenim i tolerantnim islamom. Posjetila sam grad Sarajevo, svidio mi se stari grad, elegancija, boje njegovih građevina i ljepota brežuljaka koji okružuju grad, kao i bogatstvo njegove baštine obilježene otiscima historije. Također, impresionirana sam sposobnošću stanovništva, koje, unatoč nedavnom ratu, pokazuje određenu mirnoću, hrabrost i životnu radost, kao i sigurnu odlučnost u suočavanju s privrednim izazovima”, ovim lijepim riječima otvorila je svoj intervju za magazin Furaj.ba Nour El Houda Marrakchi, ambasadorica Kraljevine Maroko, čije je zvanično predstavništvo smješteno u Zagrebu, također zaduženo za diplomatske odnose s BiH.
Uzorna karijera
Koliko dugo ste u diplomatiji?
– Već 18 godina radim na području diplomatije. Prethodno sam radila kao trgovinski analitičar u Maroku i u WTO-u. Moj background na području ekonomije i trgovine predstavljao je važan faktor za bavljenje privrednom diplomatijom. Povjerenoj ulozi ambasadorice Maroka pristupam s velikom ozbiljnošću i zadovoljstvom, te, istovremeno, u mjeri u kojoj se moja uloga sastoji, u približavanju političke, privredne, kulturne i socijalne razine dviju zemalja za konsolidaciju bilateralnih odnosa.
Kako vidite saradnju Maroka i BiH?
– Diplomatski odnosi između Maroka i BiH poznaju pozitivnu dinamiku obuhvatajući politička, privredna, kulturna i društvena područja. Izvrsnost odnosa između dvije prijateljske zemalje ogleda se i u razmjeni posjeta visokih dužnosnika kao i u uzajamnoj podršci kada je riječ o pitanjima od zajedničkog interesa. Pridruživanje BiH Evropskoj uniji omogućit će proširenje ove saradnje, s obzirom na privilegovane odnose Kraljevine Maroko s EU.
Između Maroka i BiH zapažen je porast saradnje posebno na području turizma, no sektori obnovljivih izvora energije i agro-industrije također su područja u kojima je Maroko razvio dokazanu stručnost, stoga i ona mogu predstavljati polja saradnje.
Zemlja duge turističke tradicije
Od ukupnog broja turista u Maroku, koliko njih dolazi iz Jugoistočne Evrope?
– Turizam u Maroku predstavlja sektor s dugom tradicijom zahvaljujući adutima koje posjeduje. U 2016. godini od 10,33 miliona turista, njih 80.000 stiglo je iz istočne i srednje Evrope, a cilj je da se ova brojka približi 100.000 u 2018. godini. Sektor turizma pridonosi s oko 11,4% BDP-a Maroka, te čini gotovo 5% zaposlenosti u Maroku.
Šta je to što Maroko čini primamljivim?
– Maroko posjeduje bogatu hiljadugodišnju kulturnu baštinu obilježenu miješanjem Berberske, Kartaške, Rimske, Arapsko-muslimanske i Andaluzijske civilizacije. U Maroku turista može zadovoljiti sva svoja osjetila profitirajući na suncu, uživajući u bogatoj gastronomskoj ponudi proglašenoj drugom najboljom svjetskom gastronomijom u 2014. godini, uz ritmove raznolike marokanske muzike od juga do sjevera: Hassani u marokanskoj Sahari, Ahwach u regiji Souss, Ahidouss u srednjem Atlasu, Reggada u Rifu, Melhoun i Andaluzijska muzika u carskim gradovima.
Volite li Vi putovati?
– Mnogo sam putovala i nastavit ću putovati kako bih otkrila druge kulture i civilizacije širom svijeta, te upoznala građane različitih država. Zemlja koju želim posjetiti je Kina.
Kraljevina Maroko za sada nema ambasadu u BiH. Hoćete li se nešto u tom pogledu promijeniti u budućnosti?
– Pozdravljam izvrsne odnose između Maroka i BiH, o tome svjedoči intenzitet bilateralne saradnje. Nadamo se da ćemo otvoriti ambasadu u Sarajevu u razumnim rokovima, u okviru dinamike ekspanzije Maroka koja se tiče otvaranja nekoliko predstavništava u svijetu.
Raj za putnike
Ako želite da doživite historiju predaka Maroka, onda posjetite glavne gradove dinastija koje su vladale u Maroku od 789. godine, a to su Marakeš, Fes, Meknes i Rabat.
“Obalni turizam razvijen je od juga do sjevera zahvaljujući širokim mediteranskim i atlantskim obalama u različitim gradovima kraljevine, kao što su Dakhla, Agadir, Saidia, Tanger, Tetouan i Al Hoceima, gdje se nalaze plaže sve dokle oko seže, s finim zlatnim pijeskom. Ruralni turizam možete doživjeti u regijama visokog i srednjeg Atlasa, a imate također mogućnost pješačenja i uživanja u nevjerovatnoj prirodi planina.”
