Persepolis jedna od najljepših arheoloških lokacija na svijetu

Persepolis, jednu od tri prijestolnice antičke Persije Iranci još nazivaju i „Džamšidov tron“ (Takht-e Jamshid), prema imenu prvog, mitskog cara Persije). U poređenju sa ostale dvije prijestolnice, Persepolis je najmlađa i definitivno najglamuroznija – mjesto gdje su carevi pravili zabave za veliki broj zvanica koje su trajale i po 2  – 3 mjeseca.

Foto: – Pixabay – engelbachm

Gradnja Persepolisa započeta je u VI vijeku pre naše ere, na prethodno ozidanoj vještačkoj terasi površine 125.000 m2, visine 20 metara, i trajala je godinama. U Bibliji, u okviru Starog zavjeta opisana je gradnja kompleksa sa detaljnim podacima o tome koje nacije su učestvovale u poduhvatu i iz kojih sve krajeva poznatog svijeta je nabavljan materijal za gradnju. U spisima se pominju zlatni vrčevi iz kojih se na višenedeljnim zabavama ispijalo vino, sobe sa svilenim baldahinima i zavjesama, i najrazličitije vrste hrane

I danas, nalazište posjećuje priličan broj domaćih, ali i sve više stranih turista. Osim čuvenog ulaza u palatni kompleks – „Kapije Svih Nacija“ („Gate of All Nations“) i ostataka palata nekoliko persijskih careva od kojih je svaki ponešto dodao ovom kompleksu, glavnu atrakciju arheološkog nalazišta predstavlja „Veliko stepenište“ („Great Stairway“), sa reljefima podanika čitavog Persijskog carstva u nacionalnoj nošnji onog vremena, koji u redu, na stepeništu caru prinose darove u vidu hrane, pića, životinja i robe. U okviru nalazišta postoji i manji muzej, smješten unutar nekadašnjeg harema cara Kserksa.

Foto: – Pixabay – Peggychoucair

Godine 330. pre naše ere, Persepolis je nakon osvajanja uništio i zapalio Aleksandar Veliki, prethodno pobjedivši posljednjeg persijskog cara iz dinastije Ahemenida – Darija III.

Iako se dvije monumentalne grobnice persijskih careva Artakserksa I i Artakserksa III nalaze uklesane u stijeni iznad samog Persepolisa, preostala četiri najvažnija cara dinastije Ahemenida (osim Kira Velikog), sahranjena su na par kilometara odatle, na lokalitetu Nakše Rostam (Naqsh-e Rostam). Osim grobnica u stijenama, na kraju lokaliteta donekle ukopana u zemlju pomalja se Zoroastijska kula (Ka’ba-ye Zartosht), iz VI vijeka prije naše ere.

Foto: – Pixabay – baillif

Sa druge strane autoputa u odnosu na Nakše Rostam, u stijenama Nakše Radžaba (Naqsh-e Rajab) svoja obličja su uklesali kasniji persijski carevi dinastije Sasanida (II – VI vijek naše ere). Jedan od najčuvenijih reljefa ovog perioda ikada – „Šapurova parada“ (III vek), predstavlja pobjedu cara Šapura I nad Rimljanima, sa carevima Valerijanom i Filipom Arabljaninom koji pred njim kleče i mole za milost.

Persepolis se od 1979.godine  nalazi na listi iranskih lokaliteta na listi Svjetske baštine.

ČITAJ VIŠE

Prijavite se na naš newsletter

Klikom na "pošalji" pristajete da Vam šaljemo naš newsletter

povezani tekstovi

Skip to content