Sahat kula

Sahat kula

Za vrijeme osmanske vladavine u Bosni i Hercegovini izgrađena je 21 sahat-kula, a među najpoznatijim i najljepšim je sarajevska. Nalazi u blizini Gazi Husrev-begove džamije i sagrađena je u 17. vijeku. Poslije požara 1697. godine kada je spaljena pod naletom Eugena Savojskog, sahat kula je obnovljena, kao i 1762. godine. Kula ima 76 drvenih stepenika, poredanih u kvadratnom nizu, po kojima se penje muvekit jednom sedmično da podesi vrijeme. Neposredno pred austrougarsku okupaciju dozidan je gornji dio kule, a do tada je na kuli bio samo jedan otvor prema dvorištu Begove džamije koji se i danas vidi.

e

Na kuli je sat marke “Gillette & Bland Croydon”, izrađen u Londonu, 1873. godine. U Sarajevo su ga donijela dva sarajevska trgovca Hašimaga Glođo i Mehaga Hadžikapetanović 1874. godine, jer je stari, turski sat, koji je do tada bio na ovoj kuli, dotrajao. Stari sat je odnesen na Vratnik u Vratničku džamiju. Sat se mora podešavati jer pokazuje vrijeme “a la turca” (lunarni sat), i pretpostavlja se da je jedini na svijetu koji pokazuje vrijeme po lunarnom kalendaru. To je vrijeme po kojem se ravnaju islamske molitve. Prema ovom satu smjena dana i noći se dešava u momentu zalaska sunca, u vrijeme akšam namaza za muslimane, kada sat pokazuje 12 sati.

1967. godine sat je ponovo popravljen, a kazaljke i brojevi na sva četiri brojčanika su pozlaćeni. Kada u toku islamskog svetog mjeseca posta ramazana sat na kuli otkuca 24 sata, vrijeme je iftaru. Poslije prvog otkucaja na Begovoj se džamiji pale kandilji, a nakon toga sa Bijele tabije tradicionalno puca top, koji označava kraj posta.

 

Od 1967. godine, pa do danas o Sahat-kuli brine Mensur Zlatar.

Pripremila: Elvira Leka, Furaj.ba

02-2