Ako Stanka Zlopašu iz Čapljine budete upitali zašto voli prirodu, on će to doživjeti isto kao kada biste dijete pitali zašto voli svoje roditelje. Ljudi koji su ga imali priliku upoznati kažu da je oličenje čovjeka prirode, te da, zaista, nestvarno izgleda s kojom se lakoćom na rijeci Trebižat hvata za lijanu i prebacuje s jedne obale na drugu.
”Prirodni svijet je očit primjer kako sistem izgleda u svojoj savršenosti sa stalnim napretkom. Svoj postanak i opstanak možemo zahvaliti upravo tom savršenstvu, mudrom i iskonskom skladu, koji uvijek iznova i bezuvjetno daje priliku. Tim principima, koliko god povremeno izgledali nedostižni, moramo težiti ukoliko želimo dobroga sebi, mikro svijetu i makro svijetu od kojih smo samo prividno razdvojeni”, govori Stanko za Furaj.ba.
Vi ste po profesiji arhitekta, no odlučili ste da se bavite očuvanjem i razvojem prirodnih, sportskih i eko turističkih potencijala voda na području Čapljine s fokusom na Trebižat. Šta je presudilo da krenete ovim putem?
– Rođenjem i porijeklom sam dijete Trebižata, što je vjerovatno odigralo veliku ulogu u definiranju moje ličnosti i oblikovanju životnog puta. Potom je svoje učinila količina vremena provedena na, uz i pod vodom, posebno Trebižata, tako da sam često sve ostalo, pa i profesiju, stavljao u drugi plan. Zadovoljstvo koje pruža obavljanje posla u kojem uživam i koji me ispunjava vodilja je daljnjem očuvanju i razvoju.
Koje ste sve ponude pripremili u svojoj Udruzi ”Tajna prirode” za ljetnu sezonu?
– Pored dosadašnjih izleta canoe safarija u dužinama 8 i 12 kilometara, od ove sezone u ponudi su i biciklističke i šetačke ture, offroad vožnja kao i kombinacija navedenog. Posjećivat ćemo zanimljive mikrolokacije, a bit će ponuđeni i višednevni aranžmani. No, ima nešto što pripremamo kao posebnu atrakciju zajedno s partnerima. To je višednevni avanturizam duž Trebižata, te za najzagriženije avanturiste cjelodnevni spust od 18 kilometara sa startnom pozicijom na slapovima Kravice! O tome će uskoro biti više riječi na www.adventure-trebizat.com.
Koga najviše interesuju turistički programi na Trebižatu?
– Aktivni turizam privlači sve širu publiku, ali ono čemu najviše težimo i kako se, zapravo, predstavljamo jeste porodični avanturistički izlet. Trebižat predstavlja savršen spoj zabavnog i opuštajućeg provoda, prikladan je za kupanje, dok svojim skrovitim mjestima također budi želju za istraživanjem. Manjeg i prilično razlivenog toka, savršen je za druženja i boravak ljudi različite dobi u manjim grupama. Međutim, zbog naglaska na saradnju i mogućnosti iskušavanja vlastitih sposobnosti tokom cijelog spusta predstavlja i čest odabir za teambuilding. Treći najčešći posjetioci su, kao i mi sami, avanturisti koji najčešće putuju u parovima i koji u pravilu otvaraju i zatvaraju sezone.
Šta mogu očekivati svi oni koji žele doći po prvi put?
– Neočekivano, u tome i jeste čar. Svaka rijeka priča svoju priču, nikada dva puta istu. Za one koji vole prirodu, zaljubit će se opet, oni koji ne provode dovoljno vremena u njoj bit će zahvalni na onome što su sami sebi poklonili. Nikada ne doživim isto iskustvo, i svaki put se veselim novom.
Otkada nosite maštovitu frizuru s dredovima i da li ju je teško održavati?
– U šali znam posjetiteljima reći da mi je frizura posljedica dugogodišnjih bliskih susreta s trnjem i dračom duž Trebižata, što vjerovatno i nije daleko od istine (smijeh). Moji dredovi su nastali prije nekih 15-ak godina, upravo u vrijeme kada su me prvi put kontaktirali da budem vodič pratioc na avanturističkom izletu canoe safarija. S obzirom na to da sam danas 32-godišnjak, već pola života te dvije stvari traju tako da sumnjam da je slučajnost činjenica da su nastale istovremeno. Frizura je s vremenom postala i neka vrsta zaštitnog znaka. Kasnije sam saznao da su u mnogim kulturama duga kosa i, posebno, pletenice bile simbol svjesnosti osobe o vlastitoj povezanosti s okolinom. Iako neznatno otežavaju plivanje, dredovi su zapravo savršena termoizolacija, što veoma cijenim za vrijeme vrućih dana.
Kako biste definisali Vaš životni moto?
– Kroz život svakoga od nas se mijenjaju prioriteti i stavovi, nastojimo napredovati i poboljšati se. Iako mislim da nemam najdražu parolu, postoji indijanska poslovica koja mi često padne na pamet, a ona poučava kako prirodu nismo naslijedili od predaka nego posudili od potomaka.
A šta bi bio Vaš najveći životni san?
– Globalno gledano, želio bih da se uspore pogubne posljedice tehnološkog napretka, te da ljudi u cjelini preispitaju vlastite prioritete i porade na duhovnom razvoju u smislu odgovornosti i skromnosti. Lokalno, to isto želim sebi i ljudima u malim zajednicama.
Priroda & arhitektura
”Svakodnevno primjenjujem i nastojim razvijati znanja koja sam stekao za vrijeme studija. Općenito, arhitektura predstavlja spoj konstruktivnih, likovnih, funkcionalnih, statičkih, ekonomskih pa i muzičkih disciplina, a opisuje se i kao zapis u vremenu, nadmudrivanje i savladavanje gravitacije uz uvjet ispunjenja svih sofisticiranih urbanističkih i društvenih potreba. Sve navedeno više je nego očito u okviru prirodnog svijeta, s tim da uključuje ispunjenje potreba i obavezu na saradnju svih živih stvorenja. Dakle, na prirodu se kroz prizmu arhitekture može gledati kao na višu, odnosno još kompleksniju umjetnost.”
Elma Zećo, Furaj.ba
