Ako biste tražili mjesto za život primjeren čovjeku, mimo industrijskih i urbanih sklopova svijeta u kojem živimo, zacijelo biste među mnogima odabrali Zagorje. Oaza je to sačuvane prirode, zelenila, čistoga zraka i blagih i zdravlju ljekovitih voda.
Sponzorisan članak
Fotografije: Krapinsko – zagorska župinija
Iako površinom mala, s nešto više od 1.200 kvadratnih kilometara, Krapinsko-zagorska županija, regija na sjeverozapadu Republike Hrvatske sa 133.000 stanovnika gustoćom naseljenosti iznad je nacionalnog prosjeka. Njezin odličan prometni položaj s međunarodnom rutom autoceste koja povezuje cijelu zemlju predstavlja integralni dio ulaska, odnosno izlaska u Evropu.
Upravo je ovdje najviše termalnih izvora koji pretočeni u moderna kupališta s vrhunskim hotelima, wellnes centrima i gastronomskom ponudom Zagorje čine pravom hrvatskom kontinentalnom rivijerom. Terme Tuhelj, Terme Jezerčica, Stubičke Toplice i Krapinske Toplice mjesta su gdje moć termalnih voda, ljekovita blata bogata mineralima nude učinkovit efekt koji su obilato koristili još i stari Rimljani.Tu je Bluesun hotel Kaj u Mariji Bistrici, i Apart hotel Villa Magdalena, gdje moderan čovjek opuštanje može naći u wellness tretmanima upravo u srcu Zagorja.
Puno se puta Zagorju treba vratiti
Pri spomenu Marije Bistrice svatko će prvo pomisliti na hodočašće čudotvornoj Bogorodici, majci Božjoj Bistričkoj. Čudotvorni kip crne Bogorodice već više od tri stoljeća u Mariju Bistricu dovodi rijeke hodočasnika iz domovine i svijeta. Marija Bistrica je Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke.
Krapina je prijestolnica kajkavske kulture i riječi.Tu je rođen Ljudevit Gaj, a dugogodišnja festivalska tradicija hrvatskoj je kulturi podarila popevke bez čijih melodija ne možemo zamisliti niti jedno pučko slavlje. Danas je Krapina prepoznatljiva po Muzeju krapinskih neandertalaca, koji osvaja svojom posječenošću i obara sve rekorde.
Tu je i jedino etno selo na otvorenom u Hrvatskoj, Muzej „ Staro selo“. Ono „živi“ u srcu sela, te posjetiteljima dočarava zagorsku tradiciju ruralnog prostora. Kumrovec je i rodno mjesto Josipa Broza, a u blizini Kumrovca, u zaštićenom krajobrazu uz rijeku Sutlu u Zelenjaku, nalazi se i Spomenik hrvatskoj himni.
Kulturno nasljeđe feudalizma na ovom području označava sklad arhitekture mnoštva burgova i dvoraca sa idiličnošću prirode.Svakako je nezaobilazno spomenuti i Franjevački samostan u gradu Klanjcu kojeg grade franjevci davne 164o. godine, koji u Klanjec stižu na poziv gospodara Cesargrada, Žigmunda Erdodya. Samostan čuva i zavičajnu zbirku sakralne umjetnosti a u kripti se ističu sarkofazi obitelji Erdody.
Nasuprot samostana nalazi se Galerija Antuna Augustinčića. u kojoj su izložena djela koja je veliki majstor poklonio rodnom gradu. Augustinčić je izradio i spomenik vođi seljačke bune, Matiji Gupcu. Kip neustrašivog borca za pravicu promatra stubičku dolinu, podno dvorca Oršić. U spomen na slavne dane zagorske povijesti, svake godine u lipnju oživljava se viteški turnir, međunarodno poznata manifestacija u kojoj se duh prohujalih vremena uprizoruje u kostimiranim borbama vitezova na konjima. U blizini je i 4oo god. Stara Gupčeva lipa, mjesto gdje je prema predaji i počela velika seljačka buna.
Nekoliko km dalje smjestio se i Stubički Golubovec, danas sjedište Kajkaviane. Srednjevjekovni kasnogotički renesansni burg Veliki Tabor vijekovima mami uzdahe znalaca i prolaznika.
Svetom Križu Začretju nalazi se nekad impozantna grofovska rezidencija, kasnobarokni dvorac kojeg su gradile porodice Keglevic i Sermage u 17.i 18. Vijeku. Posljednji veleposjednik u dvorcu bio je barun Janko Vraniczany, a danas je dvorac u privatnom vlasništvu i rado otvara svoja vrata turistima.
Dvorac Gjalski, nadomak grada Zaboka rodno mjesto poznatog hrvatskog pisca Ljube Babića, danas je uz Dvorac Mihanović, jedan od najreprezentativnijih hotela- restorana.
Zagorje ne bi moglo konkurirati bajci kada ne bi imalo što ponuditi nepcima željnih okusa i tradicionalne domaće kuhinje. A pregršt biranih, zagorskih specijaliteta koje nude restorani i brojna seoska domaćinstva ostavljaju nam neizbrisiva sjećanja na okuse i mirise provoda u Zagorju.
Na jednom od najljepših zelenih brega, u samom srcu Hrvatskog zagorja, smjestio se najljepši među njima – „Vuglec Breg“.
Ideja vodilja bila je stvaranje jedinstvenog ambijenta za vrhunski ugođaj i potpuni užitak u pravom prirodnom okruženju Hrvatskog zagorja, povezavši tradiciju zagorskog kraja s modernim standardima u turizmu.
Nedaleko gradića Sveti Križ Začretje, stisnulo se selo Kozjak, čija povijest seže u daleku 1417. godinu. Gostoljubivost domaćina i prepoznatljivost ambijenta zasigurno će Vam dočarati mirise i okuse prošlosti.
Ako želite samo na trenutak urbano zamijeniti seoskim, potpuni doživljaj za to doživjet ćete u „Lojzekovoj hiži“ u Gusakovcu, nadomak Marije Bistrice.
Ravnodušnim nas neće ostaviti ni odmor u vilinskom ozračju u Vinariji Bolfan na Vinskom Vrhu. Potrebu za iskustvom tišine,mira i spokoja zadovoljit ćete u zelenom meditativnom ambijentu vinograda Vinski Vrh.
„Majsecov mlin“ u Donjoj Stubici, pansion „Zelenjak“u Kumrovcu, brojne vinarije s kvalitetnim i nagrađivanim vinima i još mnogi drugi ostavljaju nam neizbrisiva sjećanja na okuse i mirise provoda u Zagorju.
