750 godina od smrti Dželaluddina Rumija

Mevlana Dželaludin Rumi je islamski filozof, teolog, pravnik, sufijski pjesnik koji je živio u 13. stoljeću, a čija su djela pisana na perzijskom jeziku prevedena na brojne svjetske jezike.

Foto: Pixabay

Preminuo je 17. decembra 1273. godine, a njegova smrt se tradicionalno širom svijeta obilježava u znaku manifestacije koja predstavlja noć susreta sa Bogom, zbog toga što Rumi smrt tumači kao povratak svom porijeklu, “povratak Allahu”, jer po njemu smrt nije nestajanje, već putovanje ka Bogu. Šeb-i Arus na turskom znači “noć vjenčanja”.

Njegov ‘Šebi-arus’ veoma je jasno opisao prelaz s ovog prolaznog svijeta u vječni – ahiret. Devet distihona Gazela o smrti  ‘Šebi-arus’ povećalo je slavu velikog Mevlanata u cijelom kulturnom svijetu.

 

„Na dan moje smrti, kad bude nošen moj tabut,
ne misli da ću osjećati bol za ovim svijetom.
Ne plači i ne govori: šteta, šteta.
Kada se mlijeko pokvari, veća je šteta.
Kad vidiš da me polože u grob, ja neću nestati.
Zar mjesec i sunce nestanu kad zađu?
Tebi se čini smrt, a to je rađanje.
Grob ti se čini tamnica, a duša je slobodna postala.
Koje to zrno ne nikne kad se stavi u zemlju?
Pa zašto da sumnjaš u zrno čovjekovo?“

Za Rumijev 800. rođendan, 2007. godine – UNESCO je označio Međunarodnom godinom Rumija, a od 1995. godine je 17. decembar posvetio godišnjici njegove smrti. Prvi “Šebi-arus” u Sarajevu održan je 17. decembra 1957. godine u kući Hadži Mujage Merhemića i obiljažava se do danas. 

Sahranjen je u turskom gradu Konyji u kojem se danas nalazi i Mevlanin muzej, a u kojem je Rumi poslužio kao inspiracija za osnivanje derviškog reda sufija.

Najljepši citati o putovanjima

 

ČITAJ VIŠE

Prijavite se na naš newsletter

Klikom na "pošalji" pristajete da Vam šaljemo naš newsletter

povezani tekstovi

Skip to content