Naučnik iz Bosanskog Broda, Admir Mašić do danas je bio vanredni profesor na Massachusetts Institute of Technology u Bostonu, a sada je prešao u redovne.
Dobre vijesti o bh. naučniku svjetskog glasa objavio je dr. Edhem (Eddie) Čustović, koji živi u Melbournu u Australiji gdje radi na renomiranom La Trobe univerzitetu, veliki filantrop i doktor elektrotehničkih nauka.
“Od Kolibe Gornje kod Bosanskog Broda do MIT-a, samo ti znaš koliko je to putovanje bilo teško, koliko je bilo odricanja i koliko neprospavanih noći da bi stigao tu gdje si.Za svu našu pametnu djecu, sanjajte veliko i nemojte dozvoliti da vam neko kaže da je nešto nemoguće. Moj dragi prijatelju, čestitam na još jednoj velikoj prekretnici u tvojoj karijeri. Ti si ponos Bosne i Hercegovine”, napisao je Čustović.
Kako se navodi u njegovoj biografiji, Mašić je rođen u Bosni i Hercegovini, a kao tinejdžer je postao izbjeglica u Hrvatskoj tokom rata u BiH 1992. godine. Dok je bio u Hrvatskoj, upisao je srednju tehničku školu kao student bez mature. Pokazao je odličan učinak u hemiji dok je bio u školi, a kao rezultat toga, na kraju mu je odobreno da dobije diplomu srednje škole. Uz pomoć velikodušnih sponzora, nastavio je svoje visoko obrazovanje na Univerzitetu u Torinu .
Studiravši u Torinu postao je jedan od suosnivača kompanije Adamantio srl, koja radi na očuvanju antičke kulturne baštine. Mašić je doktorirao fizičku hemiju na Univerzitetu u Torinu, a do danas je bio vanredni profesor na MIT-u.
Ujedno je glavni istraživač za Laboratoriju za multiskalnu karakterizaciju i dizajn materijala na MIT-u . Njegovo istraživanje fokusirano je na teme kemomehanike, karakterizaciju bioloških materijala inspiriranih antikom na više razina, te dizajn novih građevinskih materijala koji su izdržljiviji i održiviji proizvedeni od današnjih uobičajenih građevinskih materijala.
Dok je bio na MIT-u, Mašić je služio kao osnivač fakulteta za Refugee ACTion Hub (ReACT), koji ima tri osnovna cilja: “angažman zajednice unutar MIT-a i šire; razvoj sistema sertifikacije za raseljene učenike; i nastojanje da se poveže sa širom publikom.”
Riješio 2000 godina staru misteriju
Podsjećamo, Mašić je otkrio dvije hiljade godina staru misteriju: zašto su rimske građevine tako nevjerovatno jake i zašto su opstale tako dugo, pisao je svojedobno CNN.
“Veličanstvene građevine starog Rima preživjele su milenijumima – svjedočanstvo genijalnosti rimskih inženjera, koji su usavršili upotrebu betona. Ali kako je njihov građevinski materijal pomogao da kolosalne zgrade poput Panteona (koji ima najveću neojačanu kupolu na svijetu) i Koloseuma održe više od 2000 godina.
Rimski beton se u mnogim slučajevima pokazao dugotrajnijim od svog modernog ekvivalenta, koji se može pokvariti u roku od desetljeća”, navodi se.
Naučnici predvođeni prof. Mašićem su otkrili misteriozni sastojak koji je Rimljanima omogućio da svoj građevinski materijal učine tako izdržljivim i da izgrade složene strukture na izazovnim mjestima.
Otkrili su da bijeli komadi u betonu, koji se nazivaju kamenci, daju betonu sposobnost da zacijeli pukotine koje su nastale vremenom. Bijeli komadi su prethodno bili zanemareni kao dokaz neurednog miješanja ili lošeg kvaliteta sirovine.
