Aja Sofija – Remek djelo Vizantijske arhitekture
Aja Sofija, Hagia Sofia, Sveta Sofija, u prijevodu Sveta mudrost, smještena je na trgu Sultanahmet, preko puta Plave džamije, na samom vrhu poluotoka koji oplakuje Mramorno more, a s druge strane zaljev Zlatni Rog.
Kao zaštitni znak grada, Aja Sofija plijeni svojom izvanrednom ljepotom i historijskom vrijednošću. Istinsko je remek djelo Vizantijske arhitekture, i time jedno od najvećih graditeljskih dostignuća u prijašnjem Istočnom Rimskom Carstvu. Na njenoj izgradnji radilo je preko deset hiljada radnika, svega 5 godina od 532 do 537. godine. Sagrađena je u doba cara Justinijana u Carigradu, a gradili su je matematičari Antemije iz Trala i Izidor iz Mileta.
Stubovi su joj od najvrednijeg mermera iz Mramornog mora, Nikeje i Južne Afrike i u jednom od tih stubova postoji šupljina u koju turisti običavaju staviti palac, okrenu ga za 360 stepeni i zamisle želju, koja kažu, garantovano se ispunjava.
Nakon turske pobjede 1453. godine crkva je pretvorena u džamiju, a izvana su dodana četiri minareta. Mozaici koji su postojali u crkvi prekriveni su vapnom, a čuvene freske su istrugane i prekrečene, tako da danas postoje samo ostaci nekoliko predivnih mozaika Bogorodice sa Isusom Hristom. Kako su se smjenjivali sultani u Osmanskom carstvu, svaki je dodao nešto tipično za arapsku umjetnost, a Aja Sofija, kao takva, posebna i veličanstvena bila je uvijek trn u oku svim sultanima, pa je jedan od njih, Sultan Ahmet pozvao najpoznatijeg arhitektu i rekao mu da naspram Aja Sofije izgradi džamiju, koja bi bila veća i bogatija.
Vođa nove Turske, Kemal-paša Ataturk, odabire kompromisno rješenje, pretvara je u nacionalni spomenik-muzej, kada se opet otkrivaju skriveni mozaici. Njima su bili obloženi svi zidovi, osim onih koji su od mramora. Samo dio tih mozaika je sačuvan, ali zaista oduzimaju dah svojom ljepotom. Aja Sofija je dostupna svim posjetiocima bez obzira na vjeru, te je unatoč potresima, nestabilnim temeljima, pljačkama, ostala veličanstvena građevina. Bila je u užem izboru kandidata za novih 7 svjetskih čuda, pa je i sam papa Benedikt XVI posjetio 2006. godine, odajući joj svoje duboko poštovanje.
Vrijeme potrebno za ulaz i obilazak je oko sat vremena a cijena se naplaćuje oko 20 lira (9 eura).
Elvira Leka, Furaj.ba
