Ajvatovica 2026 bit će održana u junu na platou Ajvatovice kod Prusca, nedaleko od Donjeg Vakufa. Riječ je o najvećem tradicionalnom muslimanskom dovištu u Evropi, koje svake godine okuplja hiljade vjernika iz Bosne i Hercegovine, regije i dijaspore. Centralni događaj je dova na platou između dvije stijene, vezana za predanje o Ajvaz-dedi, učenjaku koji je prema narodnoj priči četrdeset dana učio dovu moleći da se stijena razdvoji kako bi voda stigla do Prusca.

Ajvatovica je dobila ime po Ajvaz-dedi, koji je u današnji Prusac – naselje kod Donjeg Vakufa – došao s vojskom sultana Mehmeda Fatiha. Sultan je prilikom pohoda na Bosnu sa sobom poveo četrdeset šejhova, koje je nakon osvajanja rasporedio po različitim krajevima zemlje. Jedan od njih bio je i Ajvaz-dedo, koji je ostao u Pruscu i posvetio se duhovnom radu među narodom. Ajvatovica je danas najveće tradicionalno vjersko okupljanje muslimana u Bosni i Hercegovini i važan dio duhovne i kulturne baštine Bošnjaka. Manifestacija podsjeća na pobožnost, strpljenje i požrtvovanost Ajvaz-dede, koji je, prema predanju, četrdeset dana učio dovu moleći da se stijena razdvoji kako bi voda stigla do Prusca. Pohod na dovište između dvije stijene i danas je snažan simbol vjere, zajedništva i tradicije koja se stoljećima prenosi s generacije na generaciju.

Dova koja je razdvojila stijenu, a spojila ljude

Grad Prusac osnovan je 1463. godine, u gornjem toku rijeke Vrbas, nedaleko od Bugojna i Gornjeg Vakufa. Tokom osmanske vladavine, ovaj mali gradić bio je značajno kulturno i vjersko središte Bosanskog pašaluka. Kroz Prusac protiče rijeka Prensa, po kojoj je mjesto nekada i nosilo ime. Ipak, njena voda, kao ni brojni bunari, nisu bili dovoljni da zadovolje svakodnevne potrebe stanovništva.

Ajvaz-dedo bio je učen i predan čovjek, koji je nastojao opismeniti narod i učiniti svoje mjesto ljepšim i ugodnijim za život. Prema predaji, podno planine Šuljage, u šumi udaljenoj šest kilometara od Prusca, pronašao je snažan izvor vode. Međutim, izvor je zaklanjala velika stijena, duga 74 i visoka 30 metara, koja je onemogućavala provođenje vode prema naselju. Dedo Ajvaz odlučio je moliti Svevišnjeg da mu pomogne – svakog jutra, četrdeset dana zaredom, odlazio je do stijene, klanjao sabah-namaz i upućivao dovu. Četrdesetog jutra, nakon što je proučio Kur’an, zaspao je i usnio kako se dva ovna sudaraju, a stijena se raspuca. Kada se probudio, vidio je da mu je dova uslišana – stijena se zaista bila razdvojila, a rascjep u klancu bio je usmjeren prema kibli, prema Kabi u Mekki.

Narod je ovo vrelo nazvao Ajvatovica, a stijenu – Ajvaz-dedina stijena. U znak Božije blagodati, ljudi su počeli pohoditi mjesto na kojem se dogodilo raspuknuće stijene.

Zanimljivo je da se pohod Ajvatovici tradicionalno obavlja sedmog ponedjeljka nakon Jurjeva, ne vezujući se ni za hidžretski kalendar niti za jedan od dva bajrama.

Ceremonijalni dio Ajvatovice započinje svečanom paradom konjanika i pješaka. Barjaci, konji, tekbiri i ilahije čine neizostavan dio duhovne atmosfere ovog događaja. Povorka se zaustavlja kod šehidskih mezarja iz vremena sultana Fatiha, gdje se uči fatiha. Dolaskom na visoravan Čardak-han, u vrijeme sabah-namaza, zajednički se klanja sabah, a potom prouči Ja’sin za prusačke šehide i sve šehide Bosne i Hercegovine.

515. Dani Ajvatovice

Svečano otvaranje “515. Dana Ajvatovice” bit će održano 13. juna u Pruscu, otvarajući 16-dnevnu manifestaciju s preko 70 kulturno-vjerskih sadržaja. Ove godine fokus je na obilježavanju genocida u Srebrenici i solidarnosti s narodom Gaze.

Predsjednik Organizacionog odbora, muftija dr. Ahmed-ef. Adilović, naglasio je da Ajvatovica već pet stoljeća čuva identitet Bošnjaka i okuplja muslimane iz regije. Novina je uključivanje glavnih imama kao hatiba u medžlisima Muftijstva travničkog.

Centralni džuma-namaz predvodit će muftija Mevlud-ef. Dudić, dok će se reisul-ulema Husein-ef. Kavazović obratiti na završnoj svečanosti. Poseban program posvećen je dolasku konjanika, uz prisustvo delegacija iz BiH, Hrvatske i Turske.

Ajvatovica, najveće dovište muslimana u Evropi, ostat će simbol identiteta i solidarnosti Bošnjaka. Centralna svečanost održat će se 28. juna na platou Ajvatovice. Više informacija pogledajte na službenoj stranici