Svakog augusta sa neba nas zasipa meteorski roj Perzeida. U periodu od sredine jula do kraja augusta Zemlja prolazi kroz prašinasti rep komete Swift-Tuttle.
Za jedan obilazak oko Sunca ovoj kometi treba 133 godine, a za sobom ostavlja veliku količinu sitnih i krupnijih čestica materije. Kometa je otkrivena 1862. godine, a prečnik jezgra joj iznosi oko 26 km. Italijanski astronom Giovanni Virginio Schiaparelli je 1865. godine otkrio da je kometa Swift-Tuttle izvor Perzeida. On je inače poznat po svojim posmatranjima planete Mars. Tako je 1877. godine, tokom Velike opozicije Marsa svojim, za današnje prilike skromnim teleskopom, ucrtao linearne strukture na Marsu koje je nazvao “kanalima”. Time se veoma dugo održala teorija o inteligentnoj civilizaciji na Marsu koja je to izgradila. Poslije se pokazalo da se radilo o optičkoj iluziji zbog slabih teleskopa tog doba. Posebno, kada je američka letjelica Mariner 4 poslala prve snimke Marsa gdje nije bilo nikakvih “kanala” već mnoštvo kratera i ugašenih vulkana.
Kada komadi i komadići ovog “svemirskog otpada” prodiru kroz atmosferu Zemlje, oni sagorijevaju ostavljajući sjajnije ili slabije tragove na nebu. Pri tome ove nebeske krijesnice mogu biti različitih boja.
Oko maksimuma moguće je vidjeti 50 do 150 meteora tokom jednog sata. Broj ovisi o tome da li Zemlja prolazi određene godine kroz gušće ili rijeđe oblasti materije koja orbitira iza komete.
Ovo godine maksimum Perzeida će biti 12. augusta pred zoru. Povoljna okolnost je da će Mjesec biti u fazi Prve četvrti i zaći će nešto prije ponoći tako da njegova svjetlost neće ometati posmatranja (naravno, ukoliko je vedro). Bitno je napomenuti da posmatranja dan prije i dan poslije maksimuma daju slične rezultate kao u noći maksimuma.
Perzeide možete posmatrati sa bilo kojeg mjesta. Iako im je radijant (tačka na nebu iz koje prividno dolaze) negdje u zoni sazviježđa Perzej, moguće ih je opaziti bilo gdje na nebu. Najvažnije je da odaberete mjesto sa što manje vanjske svjetlosti. Potrebno je najmanje petnaestak minuta da vam se oči priviknu na mrak kako bi mogli uočiti što više meteora slabijeg sjaja. Također, mjesto posmatranja treba da ima što širi pogled na noćno nebo. Teleskopi i dvogledi nemaju nikakvu ulogu, posmatranje ide samo golim okom. Lezite, okrenite svoje oči ka nebu i uživajte. Oni koji vjeruju u legende neka za svaki uočeni meteor zamisle ispunjenje neke želje.
S obzirom na to da je maksimum meteorske kiše pred zoru, a do ponoći Mjesečeva svjetlost onemogućava posmatranje slabijih meteora, iz Astronomskog društva Orion odlučili su da neće organizovati javno posmatranje.
Ipak preporučuju svima zainteresovanim da posjete Astronomsku opservatoriju Vema u Visokom za posmatranje Mjeseca teleskopom, a nakon toga se povuku negdje van gradske svjetlosti i uživaju u meteorskoj kiši. U opservatoriji će Vas dočekati članovi društa koji će rado dati dodatna objašnjenja vezano za meteorsku kišu i druge zanimljive svemirske teme. Radno vrijeme opservatorije je srijedom i subotom od 21 do 22.30 sata.
