Albinizam je urođeno i nasljedno stanje u kojem organizam ne proizvodi, ili proizvodi vrlo malo pigmenta melanina. Upravo taj pigment zaslužan je za boju kože, kose i očiju, pa njegov izostanak rezultira prepoznatljivom svijetlom, gotovo eteričnom pojavom.
Foto: Pexels
Uzrok albinizma leži u nedostatku određenih enzima neophodnih za stvaranje melanina. Riječ je o recesivnom genetskom svojstvu, što znači da oba roditelja moraju nositi albinistički gen kako bi se stanje moglo prenijeti na dijete. Albinizam se ne javlja samo kod ljudi – prisutan je i kod životinja, ali i biljaka, čineći ga univerzalnom biološkom pojavom.
Kod ljudi s albinizmom koža je vrlo svijetla, često blago ružičastog tona, kosa bijela i tanka, dok se zbog nedostatka pigmenta kroz zjenicu može nazrijeti crvenilo mrežnice. Učestalost albinizma u svijetu procjenjuje se na približno jednu osobu na 17.000 stanovnika.
Foto: Pexels
Albino životinje oduvijek su privlačile posebnu pažnju. Njihov gotovo nestvaran izgled u mnogim kulturama imao je simboličko značenje. Među Indijancima su se, primjerice, smatrale svetima i povezivale s velikim promjenama, duhovnim porukama i prekretnicama u životu zajednice.
Albinizam se može pojaviti i u biljnom svijetu. Albino biljke nastaju kada izostane stvaranje klorofila, pigmenta ključnog za fotosintezu. Zbog toga su bijele ili vrlo blijede, ali i kratkog vijeka, jer bez klorofila ne mogu samostalno opstati.
Foto: Pexels
