Almir Peštek: BiH je zemlja neispričanih priča

    Almir Peštek: BiH je zemlja neispričanih priča

    Kao dobitnik prestižne stipendije Fulbright, koju dodjeljuje američki State Department, Almir Peštek, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, za svoj postdoktorski studij u Chicagu bavio se unapređenjem marketing aktivnosti u turizmu BiH te konkuretnosti turizma u BiH.

    Foto: Irfan Redžović/Furaj.ba

    Njegova istraživanja mogu poslužiti kao putokaz svim uključenim u industriju turizma, gdje bi u našoj zemlji prije svega trebalo poštovati pravila struke i struku više uključiti u sva pitanja razvoja ove privredne grane. Kako kontinuirana edukacija, širenje znanja i vidika ne smiju izostati ni u privatnom ni u javnom sektoru, profesor Peštek kaže: 

    – Stalno učenje je preduslov uspjeha na hiperkonkurentnom turističkom tržištu, gdje je promjena jedina konstanta. Osim cjeloživotnog obrazovanja, potrebno je značajno ulaganje u sistem formalnog obrazovanja – u srednje škole i fakultete. Moramo inovirati nastavne programe i kreirati nove, kreirati nova zanimanja za novo doba, obezbijediti kvalitetan praktičan rad i opremu, pokazati mladim ljudima da su zanimanja u turizmu atraktivna i da im turizam pruža šansu za razvoj i uspjeh. 

    Strateški zaokret

    Foto: Irfan Redžović/Furaj.ba

    Kada biste dobili zadatak da brendirate BiH, u kojem pravcu biste išli?

    – BiH je zemlja neispričanih priča. Ne možemo se baš pohvaliti da smo toliko poznati turistima, a naše dosadašnje branding aktivnosti su na prilično niskom nivou. Nesistematična promocija i nekonzistentne poruke se moraju zamijeniti sistemskim i stručnim pristupom. Pokušao bih pozicionirati BiH kao otvorenu zemlju, obećao iskustvo i doživljaj baziran na gostoljubivosti, kulturi, historiji, prirodi i hrani. Komunicirao bih BiH kao interesantnu, živopisnu, ugodnu, otvorenu, prijateljsku, originalnu i foody destinaciju.

    U čemu vidite najveću turističku moć BiH?

    – U kulturi, historiji, prirodi i ljudima. Imamo veliki turistički potencijal koji se mora pretvoriti u ekonomski vrijedne resurse.

    Efikasna industrija turizma zahtijeva stalna planiranja. Imamo li odgovarajući pogled u budućnost? 

    U kojem se pravcu razvijamo, koje oblike turizma razvijati, šta je naša vizija… to su često pitanja na koja nemamo odgovor. Destinacijski menadžment, odnosno odsustvo efikasnog destinacijskog menadžmenta, jedan je od velikih problema s kojim se susrećemo. Povezano je s tim i pitanje marketinga destinacija, a posebno razvoja i integracije ponude, brandinga i sistemske promocije. Turizam je sistem kojim treba upravljati na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou. Potreban nam je strateški zaokret u razvoju turizma – od organskog razvoja ka sistemskom, strateškom razvoju na principima održivog razvoja.

    Šta je sve pokazala pandemija izazvana virusom korona? 

    – Sve nesavršenosti i probleme u turizmu, odnosno koliko je turizam od javnog sektora deklarativno prepoznat kao razvojna šansa, ali ne i praktično. Turizam se mora posmatrati kao važan izvozni sektor, kao sektor s velikim direktnim i indirektnim efektima na razvoj cijele ekonomije. Koliko se i kako sada tako posmatra jasno nam pokazuje Travel & Tourism indeks Svjetskog ekonomskog foruma, gdje smo 2019. godine pozicionirani kao 105. od 140 zemalja i daleko smo iza zemalja regije. Ovaj indeks plastično pokazuje sve ono što moramo promijeniti, ako želimo biti uspješni u budućnosti. Pandemija je dovela do reseta turizma na globalnom nivou, sada je potrebno raditi na re-think fazi – kreiranju novih poslovnih modela za new-normal. Sada konačno moramo raditi zajednički i puno pametnije, jer će konkurencija biti mnogo jača i kada se bori, u pravom smislu riječi, za pažnju svakog turiste. 

    Short-haul putovanja

    Koliko sarađuju privatni i javni sektor u bh. turizmu?

    – Integracija je preduslov uspjeha. Razvoj turizma zahtijeva saradnju privatnog, javnog i nevladinog sektora, a razvoj turizma u BiH rezultat je, uglavnom, inicijativa privatnog sektora, koji ne može razvijati turizam samostalno. Potrebno je imati povoljan okvir za razvoj –legislativu, infrastrukturu, edukaciju, poslovni ambijent, što je zadatak javnog sektora. Interesi privatnog i javnog sektora ne moraju nužno biti usmjereni ka istom cilju, zato je potrebna saradnja i postizanje balansa u interesima. Ne postoji dovoljna i kvalitetna saradnja privatnog i javnog sektora, što je preduslov za razvoj destinacija, niti postoji dovoljna saradnja unutar privatnog sektora. Atomiziran nastup dugoročno ne donosi korist nikome, potrebno je zajedničko djelovanje i sinergija. 

    Koje su još promjene nužne?

    – Nužno je promijeniti narativ. Kontinuirano se spominje “razvoj turizma”, što moramo zamijeniti s “održivim razvojem turizma”. Previše smo fokusirani na ekonomske efekte razvoja turizma, koji opet nisu rezultat planskog djelovanja, a zanemareni su društveni i okolinski aspekti. Turizam, bez obzira na sve pozitivne razvojne uticaje, može negativno djelovati i na društvo i okolinu. Stoga investicije u turizam moraju odražavati interese zajednice i očuvanja okoliša. Ako nastavimo raditi na ovaj način, neće proći dugo i govorit ćemo o neodrživom razvoju turizma. Između ostalog, pogledajmo samo kolika je površina BiH u režimu zaštite i poziciju BiH na rang listama vezanim za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa. Moramo više investirati u infrastrukturu. BiH mora biti pristupačnija turistima, što sada nije slučaj. Avio, cestovni i željeznički saobraćaj se moraju intenzivnije razvijati. I na kraju, moramo razvijati ukupni poslovni ambijent. Napraviti i tourism enabling i business enabling okruženje. Vođenje posla mora biti i lakše i jeftinije. Moramo omogućiti da stanovnici BiH mogu lakše pokretati i voditi poslove, da privlačimo više stranih investicija, da budemo konkurentniji na globalnom tržištu. Također, smanjiti sivu ekonomiju, posebno izraženu u turizmu, omogućiti ljudima da ostaju ovdje, da se razvijaju, da budu zadovoljni i žive kvalitetan život, a ne da svoje prilike traže negdje drugo.

    Kada možemo očekivati oporavak od posljedica pandemije?

    – Turizam inače brzo reaguje na krizne događaje, a u ovom slučaju imamo globalnu krizu. Oporavak će zavisiti od pronalaska lijeka, a do tada smo samo u sferi nagađanja. U ovom slučaju će oporavak biti spor. Mnoge zemlje nastoje da otvore granice za turiste, ali to nije dovoljno. Mnogi ljudi širom svijeta ostali su bez posla, smanjen je diskrecioni dohodak iz koga se finansiraju putovanja, tako da će ljudi sigurno manje putovati. Manje će se sigurno putovati i zbog uslova putovanja. Oporavak turizma u BiH će zavisiti od ekonomskog oporavka naših emitivnih tržišta. Sezona 2020. godine definitivno je izgubljena. Prema mom mišljenju, efekte oporavka ne možemo očekivati prije 2022. godine. U skoroj budućnosti će short-haul putovanja imati veću važnost. Long-haul destinacije i putovanja će biti manje atraktivne. Oporavak destinacija masovnog turizma će također biti duži. Naša sreća je da nismo destinacija masovnog turizma, a i da se nalazimo u blizini najvećeg emitivnog tržišta – Evrope. Osim toga, dobro smo poznati turistima iz regije. Treba se posvetiti i razvoju domaćeg turizma, čiji potencijal nije iskorišten. BiH karakteriše i visoka koncentracija turističkih aktivnosti. U Federaciji Sarajevo, Mostar i Neum čine skoro 75% ukupnih turističkih kretanja. Postoje mnoge destinacije koje se mogu i trebaju razvijati. Sviđa mi se ideja vaučera koju su, naprimjer, pokrenule Republika Srpska, Slovenija, Srbija, kao i ranije Szep kartica u Mađarskoj. Šansu za BiH generalno vidim u povećanju turističke potrošnje i produženju boravaka. Priroda boravaka je da su zadržavanja kratka (2-3 noćenja), što je u skladu sa svjetskim trendovima, ali je potrošnja niska. Poređenja radi, turisti u BiH troše mnogo manje nego turisti u Sloveniji, kako domaći, tako i inostrani. 

    Zaljubljenik u istraživanja

    Foto: Irfan Redžović/Furaj.ba

    Vaš život posvećen je obrazovanju. Šta Vas je motiviralo da se opredijelite za naučni put?

    – Uvijek sam volio da čitam i istražujem, bio sam odličan đak, a kasnije i student. Konkurs za asistenta na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu 1999. godine na koji sam se javio i bio odabran doveo je do toga da moja karijera dobije potpuno novu razvojnu dimenziju o kojoj nisam ranije razmišljao. Sretan sam i ponosan što sam bio asistent pokojnom profesoru Borisu Tihom, koji je mnogo uticao na moju akademsku karijeru i razvoj. Rad na univerzitetu je ono što mi u potpunosti odgovara, daje mi slobodu i mogućnost da istražujem, ali i da znanja provodim u praksi.

    Ko Vam je kroz život uvijek davao vjetar u leđa?

    – Moja najveća podrška je supruga Suada. Na mene kao osobu najviše su uticali moji dedo i nana, pekari Atif i Fata Agić iz Žepča, koji su me naučili da nikada ništa ne čekam od drugih i da svojim radom mogu sve steći.

    Koja je Vaša najljepša spoznaja?

    – Poštenje, trud i ulaganje u znanje se uvijek isplate.