Članice sekcije za izradu čipke poznate pod nazivom Banjalučka kera, a koje djeluju pri MDD “Merhamet” u Banjoj Luci, kontinuirano i predano rade na institucionalnom registriranju ovog unikatnog ručnog rada kao kulturne vrijednosti BiH.
Njihov angažman da se Banjalučka kera uvrsti na liste kulturnog naslijeđa te tako valorizira i sačuva za budućnost kao vrijedno nematerijalno dobro rezultirao je upisivanjem ove čipke na Listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa RS, čime je Banjalučka kera dospjela i na preliminarnu Listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine.
Nedavno je Banjalučka kera dobila Oznaku geografskog porijekla koju ustanovljava Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine.
Namjera je dakera bude upisana na Listu UNESCO-a, poput paške i lepoglavske čipka iz Hrvatske, te idrijske iz Slovenije koje se nalaze na Svjetskoj listi nematerijalne baštine UNESCO-a.
Kombinovana s tekstilom kao dio odjeće, zasebno kao ukras ili pak kao dio kućnog enterijera čipka je oduvijek služila kao dekorativni element.
Čipku su historičari definirali kao posebnu rukotvorinu nastalu različitim preplitanjima niti kojoj je od samih početaka nastanka u 15. stoljeću trebalo skoro dva stoljeća da dostigne svoju najveću slavu. U 17. stoljeću, zavisno od mjesta izrade, čipka je postala jednim od najistančanijih proizvoda kojim se definisao društveni status.
Nijedna ženska ili muška odora visokog društva tog vremena nije se mogla zamisliti bez čipkanih okovratnika, ukrasa na rukavima, lepeza ili pak suncobrana. Važnost čipke ostala je zabilježena na djelima velikih majstora tog vremena.
