Jedna fotografija iz opkoljenog Sarajeva obišla je svijet i postala simbol dostojanstva, prkosa i snage žene u ratnim godinama. Na njoj je Meliha Varešanović, Sarajka čiji su držanje, elegancija i miran korak privukli pažnju svjetske javnosti, dok je grad živio pod opsadom.

Fotografija je nastala 1994. godine, sasvim slučajno, na relaciji Dobrinja – Alipašino Polje. Snimio ju je britanski fotoreporter Tom Stoddart, koji je tog dana radio u Sarajevu. Meliha tada nije ni znala da je fotografisana, niti je mogla pretpostaviti da će prizor kojem je pripadala postati jedna od prepoznatljivih fotografija ratnog Sarajeva.

„Fotografija je nastala 1994. godine, a nastala je s jednim velikim bolom kada je umrla moja mama. Fotografija je nastala slučajno na relaciji Dobrinja – Alipašino Polje“, prisjetila se Varešanović.

Stoddart je kasnije govorio da se, nakon što je snimio fotografiju, uplašio i potražio zaklon. Meliha je, međutim, nastavila svojim putem. Upravo taj trenutak – žena koja uspravno i smireno hoda gradom izloženim svakodnevnoj opasnosti – fotografiji je dao posebnu snagu.

Korak kao znak prkosa

Meliha je kasnije govorila da je ponosan hod dio njenog karaktera, ali i nešto što je naslijedila od majke. Tokom rata, kako je ispričala, nikada nije trčala.

Nije željela pokazati strah onima koji su posmatrali grad kroz nišane.

„Na svoj način sam željela da odagnam taj strah. To je bio poseban osjećaj prkosa, ponosa i inata“, kazala je.

Upravo su prkos i dostojanstvo postali neodvojivi od priče o fotografiji. U gradu bez normalnih uslova za život, svakodnevni odlazak po vodu, hranu ili druge potrepštine nosio je rizik, ali je Meliha nastojala zadržati osjećaj normalnosti.

Uprkos nedostatku struje, vode i hrane, brinula je o svom izgledu i štedjela ono što je imala.

„Jaka volja i navika, želja da živim i lijepo izgledam“, objasnila je govoreći o tome kako je uspijevala zadržati svoj izgled u ratnim godinama.

Fotografija koja je stigla do svjetskih časopisa

Fotografija je objavljena u brojnim svjetskim medijima, među kojima su bili časopis Life i Sunday Times. Ipak, Meliha dugo nije znala da je upravo ona žena s fotografije koja je obišla svijet.

Za njenu priču saznala je na neobičan način. U paketu s odjećom koji su joj poslale žene iz Engleske nalazio se primjerak časopisa Life. Na naslovnici je bila njena fotografija.

„To mi je bilo posebno zadovoljstvo. Tek 2012. godine uslijedio je susret“, prisjetila se Varešanović.

Tada je priča o fotografiji dobila i lični nastavak, nakon što je upoznala fotografa koji je zabilježio njen hod kroz ratno Sarajevo.

Sarajevska Sophia Loren

Meliha Varešanović s vremenom je dobila nadimak sarajevska Sophia Loren, a njena fotografija ponovo je privukla pažnju međunarodne javnosti kada ju je magazin Cracked uvrstio među fotopriče o hrabrim ženama i buntovnicama iz historije.

Uz fotografiju je opisana kao žena koja je „donijela glamur u ratnu zonu“.

Danas se ta fotografija ne pamti samo kao dokument jednog ratnog vremena. Ona je postala dio vizuelne priče o Sarajevu, gradu čiji su stanovnici, uprkos strahu i svakodnevnoj opasnosti, nastojali sačuvati dostojanstvo, navike i osjećaj života.

Meliha Varešanović ostala je zapamćena upravo po tome: kao žena koja je kroz opkoljeno Sarajevo hodala uspravno, elegantno i bez trčanja, pretvarajući običan trenutak iz svakodnevice u fotografiju koju je upoznao cijeli svijet.

Bar – Grad na dvije čarobne obale koji živi tokom cijele godine

Bar je jedan od najsunčanijih gradova Jadrana, s blagom klimom, čistim vazduhom i vodom. Ljepotu mu daju prepoznatljive plaže nad kojima se uzdiže planina Rumija, bogatstvo…

Bar je jedan od najsunčanijih gradova Jadrana, s blagom klimom, čistim vazduhom i vodom. Ljepotu mu daju prepoznatljive plaže nad kojima se uzdiže planina Rumija, bogatstvo i tajanstvenost mu čuvaju zidine Starog grada i vjekovi Stare masline, a autentičnost ukusi vina i gastronomskih specijaliteta.

Bar je jedan od najsunčanijih gradova Jadrana, s blagom klimom, čistim vazduhom i vodom

Fotografije: TO Bar

Smješten na dvije čarobne obale pruža jedinstvenu priliku da izlazak Sunca dočekate na obali najvećeg jezera na Balkanu – Skadarskog, a da zlatni zalazak ispratite na morskoj obali. Ljepota barskog područja, njegovih obala, pješčanih plaža, mediteranskog bilja, kulturnih dobara, kulturno-zabavnih i sportskih manifestacija, povod su da se ovaj crnogorski grad posjeti, a potom i razlozi zbog kojih mu se svi iznova vraćaju tokom cijele godine. 

PANORAMSKA RUTA 

Na morskoj obali Bara nalaze se prekrasne i popularne plaže kao što su Biserna obala, Zlatna obala, Kraljičina plaža, Crvena plaža i druge. No, goste podjednako privlače ljepota i aktivnosti na drugoj obalskoj strani. Panoramska ruta Između dvije čarobne obale duga 115 km, omogućava jedinstven ugođaj tokom kojeg se može uživati u sedam impresivnih vidikovaca, prirodnim ljepotama, gastronomskim delicijama i mnoštvu kulturno-historijskih spomenika.  Vidikovci su izgrađeni na mjestima s kojih se pruža impresivan pogled na prirodne ljepote, znamenitosti i atrakcije razuđenih barskih obala: u Štegvašu, Livarima, Murićima, Godinju, Limljanima, Sutormanu i Tuđemilima. Put vodi i kroz stoljetnu šumu kestena, pored vinskih podruma i kulturno historijskih spomenika. 

Skadarsko jezero je specifičan eko-sistem istkan od bogate flore i faune s 280 vrsta ptica i 48 vrsta riba, prostor pun kulturno-historijskih spomenika, živopisnih starih naselja, sela i mostova, stoljetnih šuma, srednjovjekovnih manastira i čuvenih crmničkih vinograda. Krstarenje jezerom prilika je za isprobavanje lokalnih gastronomskih specijaliteta po kojima su ovi krajevi poznati. Tradicija gajenja vinove loze i pravljenja vina u regionu Skadarskog jezera njeguje se više od pet vjekova, pa su Putevi vina posebno interesantan dio ponude za turiste. 

STARI BAR I STARA MASLINA

Posjeta Baru neizostavno podrazumijeva obilazak Starog Bara i čuvene Stare masline. Stari grad je najznačajniji spomenik koji postoji više od 2500 godina i predstavlja jedinstvenu sintezu Mediterana i Orijenta. Udaljen je oko 4 km od današnjeg Bara, smješten na velikoj stijeni, s tri strane zaštićen liticama, dok je duž zapadne strane obezbijeđen bedemima. U gradu se nalaze ostaci 240 zgrada, s uskim krivudavim ulicama i nepravilnim trgovima. Objekti su zidani od tesanog kamena, na jedan ili više spratova. Stari Bar je vjekovima bio administrativni, ekonomski i religijski centar oblasti između Jadranskog mora i Skadarskog jezera. 

Bar je poznat i po Staroj maslini čije poreklo datira od pre 2240 godina, zbog čega se smatra jednim od tri najstarija stabla u Evropi. Legenda govori da su se oko masline održavali skupovi zavađenih porodica, na kojima bi dolazilo do njihovog pomirenja, pa se i mjesto na kome se nalazi zove Mirovica. 

HRANA ZA SVA ČULA 

Nemoguće je pobrojati sve barske đakonije – japraci, štufada, bamije, šestanska čorba, tespišta, skadarska ukljeva, svježa i suha koja sija kao zlato, dimljeni šaran, jegulja na pirinču, dolma, raštan, pite ovakve i onakve, masline na razne načine, maslinovo ulje… Od priganica s medom, preko autentičnih sorti maslina do suhih smokava; iz mora i jezera, s polja, iz vinograda i maslinjaka, svojom rukom posađeno i ubrano, rumijskim travkama začinjeno, zadovoljstvom zaslađeno – sve je to gastronomija ovoga kraja. Od svega se izdvaja maslina čiji uzgoj duž obje barske obale ima dugu tradiciju. O tome svjedoče hiljadugodišnja stabla, sačuvani stari mlinovi u kojima se ulje proizvodi na tradicionalan način, kao i mnogo drugih tragova. U Baru možete probati zelenu ili crnu, začinjenu, paštetu od masline, hljeb s maslinama, začinska ulja s raznim biljkama, liker od crne masline…, sve do sapuna i kozmetičkih krema. 

Ako ste ljubitelji ribe, onda na jezeru morate probati ukljevu ili jezersko zlato i šarana. Obje ribe su lokalni gastronomski specijaliteti, nezaobilazan dio nacionalne kuhinje u kasnu jesen. Med s ovog područja, u kom je koncentrovana moć ljekovitih cvjetova livada, šuma i kamenjara, izuzetnog je kvaliteta, a pelin i kesten daju mu specifičnu tamnu boju i aromu. Sve ovo, ukrašeno vijencima suhih smokava i lišćem, vrijedni domaćini nude na glavnoj pijaci u centru grada i na manjoj, a znatno starijoj, u čaršiji.

TRI VELIKE FEŠTE

Tri velike fešte, u slavu darova prirode, prilika su da Barani pokažu sve svoje autohtone i nadaleko poznate proizvode. U Virpazaru se tokom Festivala vina i ukljeve fešta uz čuveno crmničko vino, riblju čorbu i svježu i suhu ukljevu, a u Ostrosu, na Koštenijadi, uz pečene i kuhane kestene, jela i kolače koje vrijedne domaćice ovog kraja spremaju. U novembru se, u živopisnoj starobarskoj čaršiji, održava Maslinijada, fešta koja svake godine privuče mnogo posjetitelja. 

Tokom cijele godine na pozornicama u Baru organizuju se i druge brojne manifestacije, koncerti zabavne i klasične muzike. Bar je grad festivala i fešti, smotri i susreta, koji živi tokom cijele godine. Njegovo srdačno i ljubazno stanovništvo i nakon ljetne sezone, poželjet će vam srdačnu dobrodošlicu i ponuditi mnoštvo originalnih sadržaja. Zato ste u Baru uvijek dobrodošli!  

Facebook
Twitter
LinkedIn

MOŽE VAM SE DOPASTI

POVEZANI ČLANCI