Bašeskija, san o Sarajevu
Najpoznatije djelo bosanskohercegovačkog ljetopisca Mula Mustafe Bašeskije je “Ljetopis o Sarajevu”, u kojem Bašeskija govori o dešavanjima u Sarajevu u periodu od 1746. do 1804. godine. Poznata je također i njegova izreka: “Ostaje samo ono što je zapisano, a sve drugo se zaboravlja”, koja mu je bila vodilja da napiše ovaj ljetopis.
Bašeskija ili Ševki rođen je u Sarajevu 1731. ili 1732. godine u Mimar Sinanovoj mahali. O njemu znamo samo ono što je on o sebi zabilježio u svom “Ljetopisu”, u kojem se može znati nešto o njegovom školovanju i porodici. Pretpostavlja se da je umro 18. augusta 1809. godine u Sarajevu. Iako se ne zna gdje je njegov grob, također se pretpostavlja da je sahranjen u mahali u kojoj je rođen.
Godina 1162. (22. XII 1748 – 10. XII 1749)
– Čizmedžije prirediše teferič kušanme u Koševu.
Godina 1164. (30. XI 1750 – 19. XI 1751)
– U Sarajevu je dovedena jedna žena iz unutrašnjosti koja od rođenja nije imala ruku nego je nogama prela i obavljala druge poslove. Odvedena je u Istanbul da je tamo pokažu.
Godina 1165. (20. XI 1751 – 7. XI 1752)
– Proveden je kanal u Atarskoj čaršiji .
Godina 1167. (29. X 1753 – 17. X 1754)
– U mjesecu saferu 1167. (28. XI – 26. XII 1753.) godine tri noći između akšama i jacije, u isto vrijeme uzastopno, događao se zemljotres. Nakon toga su se kroz cijelu godinu čuli svaki dan i svaku noć ispod zemlje učestali udarci, slični udarcima u bačvu ili bubanj.
– Sagrađen je sebilj na Baščaršiji .
Godina 1176. (23. VII 1762 – 11. VII 1763)
– 20. temuza ove godine pojavila se kuga i u Sarajevu, i to najprije na Vratniku, gdje je okužen došao iz unutrašnjosti Čabrić s Vratnika, koji je odmah i umro. Zatim je umro i njegov brat hadži Sulejman Čabrić, kazandžija”
