Posebnu atrakciju Konjica i okosnicu njegove turističke ponude predstavlja Boračko jezero, najveće planinsko jezero Bosne i Hercegovine, koje okružuju zelena crnogorična i bjelogorična šuma između planina Prenj, Visočica i Bjelašnica.
Fotografije: Emira Azganović, Furaj.ba
Od Konjica je udaljeno oko 20 kilometara, a do njegove obale vodi asfaltirana cesta. Tokom toplijih mjeseci jezero postaje omiljeno mjesto za kupanje, odmor, ribolov, kampovanje i različite aktivnosti u prirodi.
Boračko jezero elipsastog je oblika, dugo oko 786 metara, široko 502 metra, a na najdubljim mjestima doseže oko 14 metara. Njegova bistra zelenkasta voda, prema dostupnim podacima, na pojedinim mjestima omogućava vidljivost do nekoliko metara dubine, dok se ljeti temperatura vode može popeti i do 25 °C.
Jezero je bogato ribom, među kojom su potočna pastrmka, šaran i smuđ, pa je posebno privlačno ribolovcima.
Mjesto koje su istraživali naučnici
Prirodne vrijednosti Boračkog jezera privlačile su pažnju istraživača još krajem 19. stoljeća.
Godine 1892. Justen Karlinski stigao je na jezero s čamcem iz kojeg je obavio čak 75 mjerenja dubine. Istraživao je i hemijski sastav jezerske vode.
Pet godina kasnije na Boračko jezero dolazi Jovan Cvijić, koji je proučavao njegov postanak. Jezero su potom istraživali i Đorđe Protić 1922. godine, te Borivoje Ž. Milojević 1927. i 1937. godine. Njihova istraživanja pomogla su da se naučna i šira javnost upoznaju s prirodnim vrijednostima Boračkog jezera i Prenja.
AUTO KAMP
Uz samo jezero smjestio se i autokamp površine 10 000 kvadratnih metara gdje brojni gosti provedu i cijelo ljeto. Auto kamp ima i video nadzor i fizičko obezbjeđenje 24 sata. Raspolaže sa kapacitetom od 200 mjesta, sa priključcima za struju i sanitarnim čvorom sa toplom vodom (18 toaleta), te besplatnom WI-FI internet konekcijom.
Postoji mogućnost iznajmljivanja i drvenih bungalova ili apartmana.
Od Šantićeve vile do planinarskih odmarališta
Razvoj turizma na području Boračkog jezera i okolnih predjela počeo je još početkom 20. stoljeća.
Barun Benko, tadašnji poglavar Bosne i Hercegovine, sagradio je 1902. godine vilu na Borcima, gdje je s društvom boravio i odlazio u lov. Godine 1910. vilu je kupio pjesnik Aleksa Šantić, koji je tu ljetovao s porodicom, kao i njegov rođak, književnik Svetozar Ćorović.
Nakon što je 1913. godine austrougarska vlast protjerala Šantića iz Mostara zbog njegovog rodoljubivog pjesništva, on se preselio u ovu vilu.
Šantić je kasnije vilu prodao Domu zdravlja Mostar, koji ju je dogradio i pretvorio u dječije oporavilište za oboljele od respiratornih bolesti. Tokom Drugog svjetskog rata objekat je služio kao partizanska bolnica, a nakon rata obnovilo ga je Ministarstvo šuma BiH i pretvorilo u šumsko-lovačku kuću sa šest ležaja.
Od 1960. godine u vili je živio akademski slikar Lazar Drljača, koji je tu ostao do smrti 1970. godine i, prema vlastitoj želji, sahranjen je pored vile.
Šantićeva vila ponovo je zapaljena tokom rata 1992–1995. godine, a danas su od nje ostali uglavnom kameni zidovi. Objekat je 2006. godine proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Boračko jezero nekada je imalo veliki turistički potencijal
Razvoj turističke infrastrukture na samom jezeru intenzivirao se tokom 20. stoljeća.
Prema zapisima Jove Popovića iz 1934. godine, kod ušća Boračkog potoka nalazila se planinarska kuća Turističkog društva „Prijatelj prirode“, sa 30 postelja i stalnim čuvarom.
Godine 1936. izgrađen je objekat „Plaža“ sa 12 ležaja, a nakon Drugog svjetskog rata uslijedila je izgradnja novih odmarališta. „Prenj“ je otvoren 1948. godine sa 46 ležaja, dok je godinu kasnije izgrađen objekat „Borašnica“ sa 35 ležaja i restoranom.
Uslijedili su riblji restoran 1955. godine, objekat „Unioninvest“ 1957. sa 30 ležaja i objekat „Elektroprenos“ 1963. godine sa 24 ležaja. Od 1964. do 1971. godine izgrađeno je i 30 drvenih kamp-kućica sa ukupno 90 ležaja.
Tadašnji urbanistički planovi predviđali su još ambiciozniji razvoj područja – izgradnju hotela, restorana, kampova, sportskih i rekreativnih sadržaja, ljetnog kina, prostora za ples i priredbe, dječijih igrališta, parkinga, autobuske i benzinske stanice, ambulante, prodavnica i drugih sadržaja.
Planirano je da se cijeli kompleks izgradi u periodu od osam do deset godina.
Šištica – voda koja iz Boračkog jezera kreće prema Neretvi
Jedan od prirodnih fenomena koji vrijedi posjetiti u okolini jezera jeste Šištica, kratka rijeka koja ističe iz Boračkog jezera i formira impresivan vodopad visok gotovo 30 metara prije nego što se ulije u Neretvu.
Zbog toga je boravak na Boračkom jezeru moguće spojiti i s izletom do vodopada i okolnih prirodnih predjela.
Gdje odsjesti?
Boračko jezero i danas nudi mogućnosti za višednevni boravak. Posjetiocima su na raspolaganju apartmani, sobe, bungalovi i kampovi, dok ljubitelji boravka u prirodi mogu postaviti šator ili doći kamp-kućicom.
Uz samo jezero nalazi se i autokamp površine oko 10.000 kvadratnih metara, s kapacitetom od oko 200 mjesta, priključcima za električnu energiju i sanitarnim čvorovima s toplom vodom. Gostima su dostupni i Wi-Fi, kao i druge osnovne usluge potrebne za duži boravak.
Kako doći do Boračkog jezera?
Do jezera se najlakše dolazi iz Konjica, udaljenog oko 20 kilometara. Potrebno je pratiti putokaze prema Boračkom jezeru, a cesta vodi kroz planinski pejzaž sve do same obale.
Posebno je lijepo napraviti pauzu na vidikovcu iznad jezera, odakle se pruža širok pogled na njegovu zelenu površinu i okolne planine.
Do područja Boračkog jezera moguće je doći i preko planinskih pravaca iz smjera Bjelašnice i Visočice.
Legenda o nastanku Boračkog jezera i grada Konjica
Jeste li znali?
- Boračko jezero nalazi se na 405 metara nadmorske visine.
- Dugo je oko 786 metara, a široko 502 metra.
- Najveća zabilježena dubina iznosi oko 14 metara.
- Poznato je po bistroj, zelenkastoj vodi.
- Ljeti temperatura vode može doseći oko 25 °C.
- U jezeru žive potočna pastrmka, šaran i smuđ.
- Iz jezera ističe rijeka Šištica, koja prije ulijevanja u Neretvu pravi veliki vodopad.
- Od Konjica je udaljeno svega 20 kilometara.
- Područje je kroz historiju privlačilo brojne naučnike, planinare, umjetnike i ljubitelje prirode.
- U blizini se nalazila i Šantićeva vila, danas nacionalni spomenik BiH.
Boračko jezero danas je jedno od onih mjesta na kojima se lako zaboravi na svakodnevicu. Bistra voda, šume, planine i blizina Konjica čine ga idealnim izborom za jednodnevni izlet, ali i za nekoliko dana odmora u prirodi. Posebno ga vrijedi posjetiti ako želite upoznati Hercegovinu izvan uobičajenih turističkih ruta.
