Boza

    Boza

    Boza, orijentalni napitak star više od hiljadu godina na Balkan je stigla s Turcima, a danas je poznata i popularna u Bosni, Srbiji, Makedoniji, Bugarskoj, Crnoj Gori, Poljskoj, Ukrajini.

    Boza je bezalkoholno i osvježavajuće piće koje se pravi od kukuruza (kukuruznog brašna),kvasca, šećera i vode. Specifičnog je slatkog okusa i žućkaste boje. Priprema se i služi u slastičarnama, gdje je uz limunadu pripremaju po vlastitom receptu. Zbog relativno velikog udjela kvasca, boza ne može dugo zadržati slatkasti okus, jer dolazi do vrenja i pretvaranja mješavine kvasca sa šećerom u alkohol, nakon čega gubi svoj okus.

    Boza je napravljena prvi put u Turskoj 900. godine. Do 16. vijeka pila se u neograničenim količinama. Kada su izmislili alkoholnu “tartar bozu”, sultan Selim Drugi, uveo je prohibiciju, a u 17. vijeku sultan Mehmed Četvrti zabranio je sva alkoholna pića. Zatvorio je sve prodavnice u kojima se ovo piće prodavalo, a samo u Istanbulu tada je bilo oko 300 prodavnica boze.

    Priprema:

    Razmutiti 200g kukuruznog brašna i malo hladne vode i sasuti u lonac od pet litara koji treba dopuniti prokuhanom vrućom vodom. Na jakoj vatri ostaviti da ključa dva sata povremeno miješati i po potrebi dodavati prokuhanu vodu.

    Nakon kuhanja skinuti sa vatre i ostaviti da odstoji do predveče, ali ne u frižideru, zatim procijediti.

    U međuvremenu se razmuti u mlakoj vodi 10 grama kvasca. Kada se kvasac uskiseli izruči se u skuhano brašno i ostavi da stoji do sutradan. Ujutru se boza procijedi kroz gusto sito, dobro se iscijedi i ostavi da se ohladi.

    Sipati u flašu i staviti u frižider da se dobro ohladi.
    Boce s bozom se ne smiju začepiti jer se kvaščevo vrenje nastavlja u njima proizvodeći znatnu količinu CO2 što može dovesti do puknuća boce. Ako ste bozu dobro napravili, onda ona treba izgledati mutno (kaže se “Bistar je k’o boza”).

    Bozu morate čuvati u hladnjaku i potrošiti unutar dva-tri dana. To je lako pokvarljivo piće.

    Što boza duže stoji, to se njena kiselost povećava, jer se vrenje nastavlja pa u dva do tri dana možete osjetiti prijelaz od uglavnom slatke do uglavnom kisele boze.
    Boza je izuzetno hranjivo piće (sigurno je izvrsno ako se želite udebljati). Sadrži vitamine A, B i E, a i mliječnu kiselinu koja nastaje u procesu vrenja. To je vitaminska i energetska bomba koja je vrlo lako probavljiva.  Često je piju trudnice i porodilje, jer se smatra da boza utiče na veću količinu i bolji kvalitet mlijeka poslije porođaja.


    Boza se može naći u slastičarnama u Sarajevu i drugim gradovima u Bosni i Hercegovini, i u Makedoniji ali i diljem Europe, sa raznim primjesama, kao vanilin šećer ili dodatkom drugih žitarica, čime se postiže sličan okus.

    Pravljenje boze, tzv. tatarske, pominje i Bašeskija 1777. godine u Sarajevu.
    ”To je boza koja se spravlja od projina tijesta, piše Bašeskija.
    Ako se skuha nekoliko vrlo velikih proja, pak se drže na toplom mjestu da ukisnu, može se od njih dobiti vrlo prijatno piće koje se u ljeno doba troši, a to je ”buza”.
    Tako kisele proje-tijesto-udrobe u kakav veći sud, u koji se nalije vruće čiste vode, te ostavi na toplom mjestu 24 sata da još bolje ukisne. Sada je ”buza” gotova i može se trošiti. U takav sud može se dodavati i upola pečena proja, od čega se dobije još bolja ”buza”, koju zovu ”tatar-buza”.

     

    Qatar Airways – ne propustite specijalne cijene iz Sarajeva!