Brajevo pismo najuniverzalnije svjetsko pismo

Brajevo pismo je specijalno pismo namenjeno osobama sa slabim vidom ili slijepim osobama.

Brajevo pismo za slijepe nastalo je 1825. godine. Proizašlo je iz tzv. noćnog pisma tajne službe koje su ga koristile u noćnim ratnim dejstvima. Francuz, Luj Braj (Louis Braille) usavršio je ovu tehniku i nastojao da se ona primenjuje u praksi. Louis je preminuo 1852. godine u Parizu, a dvije godine nakon njegove smrti Francuska je službeno priznala Brajevo pismo.

Svjetski dan Brajevog pisma

4. januara, na dan njegovog rođenja, obilježava se Svjetski dan Brajevog pisma, kako bi se njemu odala počast ali i kako bi se podigla svijest javnosti o važnosti pisma za slijepe osobe. Evropske akademije nauka i umjetnosti proglasile su ga najvećim dostignućem 19. vijeka, a prilagođeno je na 130 svjetskih jezika.

U početku se pisalo pomoću table i šila, a kasnije su se pojavile i Brajeve mašine koje su omogućile mnogo brže i jednostavnije kucanje. Danas se mogu koristiti i minijaturne table koje se mogu staviti u džep ili torbicu, ukoliko slijepa ili slabovidna osoba treba nešto zapisati.

Znakovi Brajevog pisma uče se po složenosti, a ne po abecedi. Prilagođavaju se gramatičkim, pravopisnim i semantičkim pravilima koja vrijede u određenom jeziku. Proces učenja je postepen i sastoji se od više faza, a najveći izazov je prepoznavanje njegovih znakova, odnosno razvijanje osjeta dodira.

Brajevo pismo

Osnovna ćelija Brajevog pisma sastoji se iz šest tačaka (tzv. šestotačka), a svakom slovu odgovara određena kombinacija tih reljefnih tačaka.

Svako slovo abecede, pravopisni znakovi, brojevi i ostala pravila pisanja i čitanja u Brajevom pismu su osmišljeni sistemom od šest tačaka klasificiranih brojevima od 1 do 6. Organizirani su u  dva stupca po tri tačke koje mogu biti ispupčene ili udubljene. Svakom slovu abecede, broju, ili bilo kojem pravopisnom znaku odgovara određena kombinacija, položaj i broj tih reljefnih tačaka te se “čita” dodirom ruku, odnosno prelaženjem prstima slijeva nadesno po papiru. Značenje nekih kombinacija tačaka može varirati među različitim jezicima, ovisno o slovima koja se u abecedi jednog jezika nalaze, a drugog ne i obratno.

Zanimljivo je da sve slijepe osobe u svijetu koriste ista 63 znaka, ali ih različito čitaju. Prema tome, u Brajevom pismu nema razlike, barem ne što se oblika slova tiče, između latinice, ćirilice, arapskog, kineskog ili bilo kojeg drugog pisma. Po tome je Brajevog pismo najuniverzalnije svjetsko pismo

Brajevo pismo je sve raširenije. Na njemu se štampaju udžbenici, časopisi i edukacijski materijali. Neke farmaceutske kuće štampaju ga na  kutijama lijekova te se nadati da će se proširiti i na deklaracije, etikete i slično.

Muzeji u BiH prilagođeni osobama s invaliditetom

Nadati se, da će uskoro i turistički sektor unaprijediti svoju ponudu za slijepa i slabovidna lica jer Svjetska turistička organizacija je identificirala tržište pristupačnog turizma kao jedno od najbrže rastućih, ali i najnerazvijenijim.

 

Pomake u prilagođavanju institucije za ovu kategoriju posjetilaca napravilo je nekoliko muzeja širom Bosne i Hercegovine uvođenjem taktilnih eksponata, odnosno eksponata koje mogu osjetiti i dodirivati slijepe i slabovidne osobe. Na tome su najviše radili Muzej ratnog djetinjstva u Sarajevu gdje su radili procjenu pristupačnosti, nakon koje planiraju izložbu prilagoditi s vodičima na Brajevom pismu, audiovodičima, kao i taktilnim eksponatima, odnosno eksponatima koje će moći osjetiti i dodirivati slijepe i slabovidne osobe.

Historijski muzej u Sarajevu obezbijedio je taktilni prostor s ciljem da približi kulturno-historijsko naslijeđe slijepim i slabovidnim licima. Također, prošle godine u Bašti muzeja postavljen je i taktilni mural, prvi u Bosni i Hercegovini. Mural predstavlja vid vizuelne umjetnosti prilagođen slijepim i slabovidnim osobama. Mural stoji na zidu kao umjetničko djelo, ima svoje taktilne dijelove i audioopis. Slijepe i slabovidne osobe koji će moći dodirom percipirati šta je to što mural predstavlja.  

Muzej RS u Banjoj Luci također se može pohvaliti prilagođavanju muzeja za slabovidne osobe. U Muzeju imaju taktilne eksponate za čije je izlaganje potrebna najava. Muzej ima i mašinu na Brajevom pismu na kojem mogu pripremiti materijal za slijepe i slabovidne osobe.

Ljudi nisu samo brojke: Turističke destinacije se moraju prilagoditi svima

Hotelijerski i ugostiteljski sektor

Uprkos rastućem trendu hotelijerski i ugostiteljski sektor u velikoj je mjeri previdio važnost pristupačnosti slijepim i slabovidnim osobama. Stoga je važno da svaki hotel i ugostiteljski objekt obezbijedi:

– tlocrt na Brajevom pismu;

– plan za evakuaciju, te ostali pisani materijali na Brajevom pismu;

– broj sobe jasno označen na Brajevom pismu (na vratima ili u hodniku, bojom visokog kontrasta i velikim fontom);

– ograde stepeništa treba označiti na početku i na kraju kako bi to ljudi mogli osjetiti;

– ako je moguće, staviti oznake na svakoj stepenici;

– u liftu se preporučuje da meni na displeju ima Brajevo pismo, ili sistem glasovne indikacije.