Krajem proljeća cazinske šume ukrase cvjetovi pitomog kestena, čiji se plodovi ubiru na jesen i od njih prave proizvodi po kojima je područje Cazina već stoljećima prepoznatljivo, a naročito po medu koji je osvojio svijet.
Piše: Semra Hodžić
Kesten ne može uspjeti svuda, pa su Cazinjani naročito ponosni što baš kod njih može. Kada u šumi pusti svoje rese, obraduje sve širom Krajine, pa je u narodu česta izreka: Kesteni su resali, Krajišnici su veseli. Priroda je područje Cazina darovala blagom klimom i nadmorskom visinom, bogatim zemljištem, što pogoduje rastu i razvoju kestena. Najveće je to područje pitomog kestena u Bosni i Hercegovini i jedno od rijetkih u Evropi. Pripisuju mu se brojna ljekovita svojstva, te sadržaj nutritivnih vrijednosti zbog čega je i izuzetno značajan za ishranu stanovništva ovog kraja, na čijim se trpezama tokom jeseni i zime služe različita jela od kestena. Posebnu pažnju Cazinjani posvećuju pravljenju meda nad medovima – kestenovom.
Cazin je najveći proizvođač meda u Bosni i Hercegovini i jedan od najboljih u Evropi. Kestenov med je prvi proizvod animalnog porijekla u BiH koji je dobio brend i oznaku zaštićenog geografskog porijekla. Ovom međunarodnom oznakom garantira se njegova originalnost i kupcu daje sigurnost da je med pravi kestenov s područja Cazina, te da je prošao najstrožije kriterije. Uspjeh je to koji se pripisuje Udruženju pčelara “Kesten”, čiji je rad grupa entuzijazista počela 1950-ih godina, da bi danas postali respektabilno udruženje koje okuplja pčelare, radi na edukaciji i stručnom usavršavanju svojih članova, a zatim i zaštiti proizvoda koji je drugačiji od svih na tržištu. Cazinski kestenov med na svim sajmovima dobivao je najviše ocjene za izvrsnost, zbog čega su i odlučili da ga zaštite.
Naime, pravilnici o kvaliteti meda kažu da med treba sadržavati minimalno 85 posto polenovih zrnaca kestena, da bi se deklarirao kao kestenov, a cazinski sadrži od 96 do 98 posto, što je izvanredna čistoća i uniflornost. To je zbog toga što u vrijeme cvjetanja kestena u prirodi nema ničeg osim njegovog cvijeta što bi privuklo pažnju pčela, jer je svo drugo bilje već ranije prošlo fazu cvjetanja. I inače, kestenov med Cazinske krajine karakterističan je i po području koje najdirektnije utječe na njegova svojstva. Za razliku od drugih medova ima gorkast okus i tamniju boju. Zbog svoje izuzetne kvalitete i sadržaja bjelančevina, aminokiselina, peludnih zrnaca i vitamina koristi se za liječenje bolesti probavnog trakta.
Ove jeseni u Cazinu će sve biti u znaku kestena, više nego ikad. Na Trgu Alije Izetbegovića u srcu grada, od 25. do 31. oktobra održat će se Festival kestena „ChestFest“ gdje će Cazinjani slaviti svoje „drvo života“. Festival će početi dječijom predstavom 25.10. pod nazivom “Potraga za konačištem”, a nastavit će se edukativnom radionicom 26.10. na temu kestena – razmnožavanje i značaj kestena, kako prepoznati patvoreni med itd.
Djeca iz obdaništa Hasnija Omanović će na kreativnoj radionici na trgu praviti kestenove lutkice, a učenici srednje škole koji izučavaju kuharski zanat će pripremati razna jela od kestena poput pirea, torti, slanih jela itd. Priliku da predstave svoje proizvode imat će i udruženje pčelara Cazin te kulturno-umjetnička društva, gdje će posjetioci moći uživati u tradicionalnoj krajiškoj hrani i vrhunskom kestenovom medu. Sve posjetioce očekuje i bogat kulturno-umjetnički program: tematski naslovi kulturno-umjetničkih društava, nastupi učenika Osnovne muzičke škole Cazin, lokalnih muzičara i bendova, te velika zabava na otvorenom za sve uzraste. Kao šlag na kraju, bit će organizirana i trail šetnja “Stazama kestenovih šuma” – od izletišta Stovrela do Krčana.
Fotografije ustupio JU Kulturni centar Cazin!
