Claudia Winkler je koautorica jedne od najboljih knjiga o održivosti – Slagalice održivosti, međunarodno je priznata društvena inovatorica, nagrađivana poduzetnica i osnivačica različitih poslovnih projekata. Duboko je lično njeno putovanje u održivost, za koju niko ne mora biti bogat
“Traženje dobiti za ljude, planetu i ekonomiju omogućava nam da stvorimo put prema svjetlijoj budućnosti”
S iskustvom u telekomunikacijama, Austrijanka Claudia Winkler uvijek je bila pasionirana u kreiranju jednakog pristupa za sve. Telekomunikacije, posebno mobilna telefonija, danas jedna od najpristupačnijih tehnologija u svijetu, postale su njena polazna tačka za stvaranje pravednijeg svijeta, osiguravajući da svi imaju priliku da se povežu i napreduju.
“Ubrzo sam shvatila da za postizanje istinske održivosti morate imati holistički pristup. Ne radi se samo o jednakom pristupu, nego o sagledavanju održivosti iz šire perspektive: socijalne, ekološke i ekonomske. Ako želimo da naš svijet postane održiviji, moramo osvijestiti uticaj naših akcija na sve te dimenzije. Održivost je postala moj moralni imperativ, tako da sam počela učiti o izazovima i potencijalnim rješenjima.”
Održivost kao moralni imperativ
Kada ste shvatili da će odabrani put biti Vaša životna misija?
– Privuklo me je saznanje da su inovacije od suštinskog značaja za rješavanje ovih kompleksnih izazova. Uvidjevši pozitivan uticaj, koji možemo dobiti transformacijom tradicionalnih poslovnih modela kako bismo djelovali za sljedeću generaciju, otpočela je moja životna misija. Ova spoznaja me inspirisala da se zalažem za održivost i društvenu odgovornost na globalnom nivou.
“Pametne kompanije predviđaju budućnost i ulažu u održivost sada”
Kako oblikovati bolje sutra?
– Potrebno je krenuti s redizajniranjem tradicionalnih poslovnih modela. Kao što jedna izreka kaže: “Najjači argumenti su rezultati, ne rasprave. Pokazujemo ljudima da je moguć drugačiji svijet, i nema ubjedljivijeg argumenta od postizanja konkretnih rezultata. Primjeri oblikuju našu stvarnost.”
Prihvatanje inovacija i postavljanje održivosti kao ključnog principa predstavljaju osnovu. Zajednički napori, integracija tehnologije i razmišljanje izvan ustaljenih granica od suštinskog su značaja. Traženje dobiti za ljude, planetu i ekonomiju omogućava nam da stvorimo put prema svjetlijoj budućnosti.
Koliko košta transformacija kompanije iz tradicionalne u održivu?
– S moje tačke gledišta, važno je posmatrati održivost kao investiciju, a ne kao trošak. Iako početni troškovi mogu biti uključeni, dugoročne koristi poput smanjenja potrošnje resursa, poboljšanog imidža brenda i poslodavca kao i otvaranja novih tržišnih prilika, daleko nadmašuju početne troškove. U Evropskoj uniji će strožija regulativa sve više kažnjavati neodrživo ponašanje u budućnosti. Pametne kompanije predviđaju budućnost i ulažu u održivost sada.
Početi odmah!
Postoji li optimalna strategija za održivost, koju biste preporučili svim kompanijama?
– Glavna strategija je da počnete odmah. Iako ne postoji univerzalni pristup koji odgovara svima, ključno je da napravite prvi korak. To možete postići tako što ćete uskladiti održivost s vašim osnovnim vrijednostima, postaviti jasne ciljeve, pratiti napredak i uključiti relevantne dionike. Transparentnost je ključna, posebno u vezi s važnim pitanjima, jer gradi povjerenje i odgovornost. Hitnost u rješavanju pitanja održivosti od suštinskog je značaja, stoga treba početi djelovati istog trenutka.
“Iako neki aspekti održivog načina života mogu zahtijevati veće početne investicije, većina održivih praksi, kao što su smanjenje otpada i štednja energije, dostupne su svima. A najefikasnija održiva opcija – smanjenje potrošnje – besplatna je”
Kako biste ocijenili održivi razvoj u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji?
– Održivi razvoj u ovim zemljama varira i ovisi o različitim faktorima. Nacionalne politike igraju ključnu ulogu u tom procesu. Primjenom Evropske regulative o održivosti vjerovatno ćemo vidjeti brži napredak EU zemalja u smanjenju emisija CO2.
Međutim, i pojedinci koji upravljaju kompanijama mogu igrati ulogu dajući primjere i inspirišući druge. Imala sam privilegiju biti u nadzornom odboru mobilnih operatera u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji. Tokom tog vremena, naučila sam da postoje pioniri održivosti, koji već prave razliku. Naprimjer, mobilni operater Si.mobil u Sloveniji, sada rebrendiran u A1, već prije više od deset godina bio je pravi pionir održivosti u Sloveniji. Njegov uticaj na tržište pokazao je kako pioniri mogu oblikovati i pokretati održivost u regionu. Ovi primjeri ilustruju potencijal za pozitivne promjene kada pojedinci i kompanije prihvate održivost.
Slagalica održivosti, knjiga čija ste koautorica, prepoznata je kao jedna od najboljih knjiga o održivosti. Da li možete dati praktične primjere kako možemo oblikovati održivu budućnost?
– Naglašavamo holistički pristup, podsticanje sistemskog razmišljanja i praktična rješenja. Razgovaramo o cirkularnoj ekonomiji, gdje su smanjenje otpada i ponovna upotreba materijala ključni. Naprimjer, dizajniranje proizvoda koji se mogu reciklirati, bavljenje recikliranjem i ponovnim korištenjem. Klimatsko djelovanje je još jedna središnja tema, s fokusom na električna vozila, javni prevoz i usvajanje obnovljivih izvora energije.
Ali mi, također, povezujemo ekološke izazove s društvenom transformacijom, zdravljem i blagostanjem, te ekonomskim napretkom. Sveukupno, knjiga pruža praktične korake za stvaranje održive budućnosti, naglašavajući saradnju i inovacije. Većina rješenja postoji i mi moramo početi djelovati sada! Zajedno možemo izgraditi ekološki, socijalno i ekonomski održiv svijet.
Kao koautorica Fast Forwarda, možete li nam pojasniti neiskorišteni potencijal i skrivene rizike umjetne inteligencije u oblikovanju održive transformacije?
– U našoj prvoj knjizi Slagalica održivosti identifikujemo tehnologiju kao važan dio slagalice u rješavanju svjetskih izazova održivosti. U Fast Forwardu dublje se bavimo tehnološkom dimenzijom istražujući neiskorištene potencijale i skrivene rizike vještačke inteligencije (AI) u procesu održive transformacije. AI može poboljšati našu sposobnost rješavanja složenih globalnih izazova, ali donosi i etičke probleme. Odgovornim korištenjem umjetne inteligencije možemo potaknuti pozitivan društveni napredak i održivu budućnost uz istovremeno ublažavanje potencijalnih rizika. Međutim, ključno je da aktivno oblikujemo način na koji koristimo AI kao društvo, umjesto da samo pasivno dozvolimo da se razvija, jer bi u suprotnom AI mogla donijeti više štete nego koristi čovječanstvu.
Odgovorni izbori i akcije
Održivost je izazov s kojim se suočava cijelo čovječanstvo. U jednom trenutku svi ćemo morati učestvovati u njoj, ako želimo poboljšati život i spasiti planetu. Šta pojedinci mogu učiniti u svom svakodnevnom životu kako bi doprinijeli održivosti?
– Održivost je, zaista, globalni izazov i pojedinci igraju ključnu ulogu u njegovom rješavanju. U našem svakodnevnom životu možemo doprinijeti donošenjem svjesnih izbora. To uključuje smanjenje potrošnje energije, očuvanje vode, minimiziranje otpada i usvajanje održivih opcija prevoza poput vožnje biciklom ili korištenja javnog prevoza.
Koliko bi se škole trebale posvetiti edukaciji o održivom načinu života?
– Školske institucije imaju značajnu ulogu u obrazovanju budućih generacija o održivom životu. Važno je da održivost postane temeljni dio nastavnog plana i programa. Obaveza bi trebala biti da se studentima pruži sveobuhvatno razumijevanje principa održivosti, pitanja okoliša i važnosti odgovornog života.
Dok školske institucije igraju vitalnu ulogu u obrazovanju naše djece o održivosti, podjednako je važno da roditelji i staratelji preuzmu aktivnu ulogu u ovom obrazovanju. Održivost je zajednički napor, a podučavanje djece o odgovornom životu i upravljanju okolišem počinje kod kuće.
Kao roditelji imamo priliku da budemo primjer i usađujemo vrijednosti koje promovišu održive prakse. To uključuje pokazivanje ekološki prihvatljivih navika, kao što su smanjenje, ponovna upotreba i recikliranje, očuvanje energije i vode, te donošenje ekološki svjesnih izbora u našem svakodnevnom životu.
Značajan uticaj može imati uključivanje djece u diskusije o okolišu, jednostavne održive aktivnosti i vođenje u šetnje prirodom. Aktivnim obrazovanjem naše djece o važnosti održivosti, ne samo da ih pripremamo za ekološki i društveno odgovorniju budućnost, već im usađujemo i osjećaj odgovornosti prema planeti i njenim budućim generacijama.
Kako vidite svoj lični ugljični otisak?
– Ugljični otisak služi kao vrijedna mjera za praćenje pojedinačnih napora u smanjenju emisija. Međutim, vjerujem da koncept klimatske sjene ima još veći značaj. Dok vam ugljični otisak pomaže da procijenite uticaj određenih akcija na okoliš, klimatska sjena prevazilazi precizno mjerenje.
Klimatska sjena obuhvata sve značajne radnje koje je možda teško kvantificirati, ali one imaju duboko pozitivan uticaj na klimu i društvo. To je uticaj vašeg izbora posla, kao i vaših aktivnosti kao člana civilnog društva, koje utiču na druge i doprinose stvaranju klimatski pozitivnog efekta talasanja.
U eri hitnih klimatskih akcija od suštinske je važnosti za pojedince, posebno one koji se zalažu za održivost, ne samo da minimiziraju svoj ugljični otisak, već i da aktivno bacaju klimatsku sjenu rukovodeći se klimatski osviještenim izborima. Čineći to možemo se zajednički zalagati za održiviju budućnost. To je mali, ali značajan korak u rješavanju gorućih izazova klimatskih promjena i stvaranju pozitivnog uticaja, koji odjekuje daleko izvan pojedinačnih akcija.
Trebamo li biti bogati da bismo bili održivi?
– Odgovor je jedno veliko ne! Održivost se odnosi na odgovorne izbore i akcije. Iako neki aspekti održivog načina života mogu zahtijevati veće početne investicije, većina održivih praksi, kao što su smanjenje otpada i štednja energije, dostupne su svima. A najefikasnija održiva opcija – smanjenje potrošnje – besplatna je.
Održivost često zahtijeva dugoročnu posvećenost. Kako održavate motivaciju i pronalazite inspiraciju da se nastavite kretati prema svojim ciljevima u ovoj oblasti?
– Moja motivacija proizlazi iz dubokog uvjerenja da će naše današnje akcije oblikovati bolju budućnost za sve nas. Shvatanje pozitivnog uticaja održivih inicijativa i saradnja s pojedincima i organizacijama s istim ciljem pružaju mi inspiraciju. Također, prepoznavanje da svaki korak prema održivosti predstavlja korak prema svjetlijoj budućnosti. To dodatno pojačava moju predanost u ovoj oblasti.
