Danka Savić, ambasadorica BiH u Kraljevini Španiji

Danka Savić, ambasadorica BiH u Kraljevini Španiji

Prije diplomatske karijere, Danka Savić je skoro 20 godina provela u novinarstvu, čije poglavlje zatvara kao više puta nagrađivana novinarka. Magistrica Evropskih studija poslije toga postaje uposlenica Ministarstva vanjskih poslova BiH. Nakon Češke i Slovačke, imenovana je za ambasadoricu BiH u Kraljevini Španiji, gdje je ljetos postala počasna članica Diplomatske Akademije Kraljevine Španije.

Foto: Adolfo Barroso

Razgovarala: Elma Zećo

Foto: Privatni album

Dugo vremena prije nego što će se početi baviti diplomatijom, Danka Savić pratila je kao novinarka vanjskopolitičke teme i mnogo putovala. Koliko je mnogo dobila baveći se novinarstvom skoro 20 godina, shvatila je kada je 2013. postala ambasadorica u Češkoj Republici i Slovačkoj Republici.

“Iako je moje imenovanje moglo izgledati kao iznenađenje, osjećala sam da je to prirodan slijed stvari. Nakon ulaska u diplomatiju, u suštini, osim kulturnih i drugih promocija BiH, radila sam na meni veoma bliskim temama u novinarstvu, prvenstveno euroatlanskim integracijama BiH. Čak sam se vraćala na mjesta s kojih sam izvještavala. Primjera radi, godinama sam dolazila u Bratislavu za vrijeme održavanja sigurnosnog foruma Globsec i bila u to vrijeme jedina iz BiH.

Predaja akreditiva kralju Španije

Nakon što sam imenovana u Češkoj, postala sam i nerezidentna ambasadorica za Republiku Slovačku, tako da sam za vrijeme mog mandata u ovim zemljama i dalje nastavila dolaziti na ovaj sigurnosni forum, drugi po važnosti u Evropi. Novinarstvo mi je pomoglo da i diplomatski posao radim uspješnije i profesionalnije”, govori Danka, koja je 2019. postala ambasadorica u Kraljevini Španiji. 

Vijeće za masline

Sa Amelom Tukom

S kojim ciljevima ste preuzeli mandat i koliko ste im se do sada uspjeli približiti?

– Skoro da nema profesije koja mnogima izvan nje izgleda toliko privlačno i prestižno kao što je diplomatija. Ali, to je prije svega naporan rad, a za rezultate treba vremena i osim vlastitog truda potrebno je da vam i druge okolnosti idu na ruku. Osnovna zadaća svakog ambasadora je da što bolje predstavlja svoju zemlju u institucijama zemlje u koju odlazi, radi na jačanju bilateralne saradnje u svim oblastima gdje je to moguće, ali svaka zemlja ima svoje specifičnosti i one određuju vaše prioritete. U Španiji sam bila veoma angažirana na učlanjenju BiH u Vijeće za masline, što smatram izuzetno korisnim za svoju zemlju. Poduzela sam sve što je u mojoj moći da to i postanemo. Nakon poduzetih koraka, naše institucije trebaju uraditi svoj dio posla. Moja inicijativa je dobila podršku, ali je potrebno okončati procedure koje vode članstvu. Nadam se da će se to desiti dok sam u Madridu.

Dalje, za mene je izuzetno važno postizanje sporazuma o priznavanju vozačkih dozvola, koji BiH pokušava dobiti već dugo vremena. Po dolasku u Madrid obnovila sam pregovore, imamo novi nacrt sporazuma i u toku je usaglašavanje teksta. Čekamo da se taj posao završi i naprave tehničke pripreme za njegovu provedbu. Ovo su upravo dva primjera koja pokazuju kako se u ovom poslu sve postiže veoma sporo i ne ovisi samo o diplomati koji takve stvari inicira. Promocija kulture BiH također je jedan od mojih prioriteta.

Zadovoljna sam onim što sam do sada postigla, posebno kada imamo u vidu i okolnosti u kojima sam radila protekle dvije godine. Najviše bih istakla izložbu faksimila Sarajevske Hagade koja je dobila ogroman publicitet u ovdašnjim medijima, uključujući i britanski Guardian, te netom otvorenu izložbu bh. fotografkinja u Andaluziji, kao i online izložbe skulptora Adisa Fejzića. 

Šta Vas je tokom mandata najviše impresioniralo?

– Ova zemlja je zaista sama po sebi impresivna. Mješavina kultura kršćanske, arapske i jevrejske čine Španiju neopisivo lijepom i zanimljivom. Ogromnim dostignućem, koji me fascinira, smatram postignuti napredak u posljednjih nekoliko desetljeća. Od početka demokratizacije krajem sedamdesetih i ulaska u EU 1986. godine, Španija se potpuno preporodila i modernizirala u svakom pogledu. Njen primjer je poučan i inspirativan za zemlje koje prolaze kroz tranziciju.

Na kojim poljima njeguju BiH i Španija najčvršću saradnju?

– Španija je veoma ponosna na ulogu u mirovnim misijama u BiH u kojima je skoro 20 godina sudjelovalo 46.000 španskih vojnika. Također je sudjelovala u postratnoj obnovi BiH. Značajnim sredstvima dala je doprinos u obnovi Vijećnice u Sarajevu, Saborne crkve u Mostaru, te izgradnji Španskog trga također u Mostaru. Pomoć Španije BiH se odvija i na multilateralnoj osnovi, između ostalog i kroz institucije Evropske unije. Imamo nekoliko pobratimstava, Sarajevo je grad pobratim s Barcelonom i Madridom. Odnedavno imamo najavu o zajedničkoj kandidaturi za Olimpijske igre 2030. godine Barcelone i Sarajeva, kao i za rekonstrukciju bob-staze na Trebeviću za potrebe održavanja igara. Naredne godine ćemo obilježiti 30 godina od uspostave bilateralnih odnosa. 

Koliko sarađujemo turistički?

Svake godine, na turističkom sajmu FITUR, jednom od najvećih u Evropi, imamo predstavnike iz BiH. Imali smo više razgovora i planova za turističke promocije, ali zbog pandemije smo bili onemogućeni da u protekle dvije godine uradimo nešto više od toga. Radimo na promociji publikacija o turističkom potencijalu BiH i tražimo način da se dio toga prevede na španski.

Turizam je oblast u kojoj želimo uraditi mnogo više. U Madridu je i sjedište Svjetske turističke organizacije UNWTO, čiji je BiH član. Španija je, uz sve to, zanimljiva još iz jednog razloga: ova zemlja je praktično ulaz u Evropu za sve koji dolaze iz Latinske Amerike, što je opet jedno veliko, ali za nas neotkriveno tržište. Do pandemije, značajan broj španskih vjernika posjećivao je Međugorje, a prva grupa Španaca koja je posjetila BiH prije nekoliko mjeseci bila je upravo grupa vjernika koji su charter letom doputovali u Mostar u namjeri da posjete Međugorje.

U posljednje vrijeme bilježimo veći broj poziva Španaca koji traže informacije o našoj zemlji, jer imaju želju da bolje upoznaju BiH. Od ove godine imamo i Počasni konzulat BiH za španske regije Andaluziju, Valenciju i Mursiju u gradu Alicante i inicirali smo uspostavu zračne linije kako bismo povezali naše zemlje i uspostavili što bolje uvjete za turističku saradnju.   

Mala bh. zajednica

Pandemija izazvana virusom Covid-19 promijenila je sliku svijeta. Kako danas izgleda život u Španiji?

– Posljednjih mjeseci neuporedivo bolje, rekla bih da život počinje polako izgledati kao da je pandemija iza nas. Španija je prošla put od potpunog lockdowna i našla se u vrhu zemalja po broju vakcinisanih građana, više od 80% populacije je potpuno vakcinisano. Iako je riječ o naciji poznatoj po tome koliko voli život, izlaske, okupljanja u restoranima, druženja, za svaku je pohvalu to što su za vrijeme pandemije pokazali visoki nivo discipline i odgovornosti. Ovo je bila jedna od najpogođenijih zemalja, ali uvedene epidemiološke mjere su se poštovale. I danas, kada je situacija neuporedivo bolja, značajan broj ljudi na ulici nosi masku i drži socijalnu distancu.

Koliko u Španiji živi državljana BiH?  

– Osim stalne potrebe da se radi na promjeni imidža zemlje, za našu diplomatiju izuzetno je važno okupiti i povezati naše ljude širom svijeta. Naša dijaspora predstavlja ogroman potencijal BiH i trebamo uraditi sve da razvijamo i održavamo jake veze s našim ljudima i u zemljama gdje njihov broj nije veliki. Tako u Španiji postoji veoma mala zajednica, a moja su nastojanja da se svi naši građani osjećaju dobrodošlo u ambasadi.

Odmah po dolasku organizovala sam prijem za naše građane i koristim svaku priliku da budem u kontaktu s njima. Od oko 3.500 Bosanaca i Hercegovaca koji su došli u Španiju početkom rata u BiH, veći dio danas ima špansko državljanstvo. Prema statistikama Kraljevine Španije, ovdje živi oko 1.200 naših državljana, ali, nažalost, ne postoji nijedno udruženje koje bi ih povezalo. 

Šta Vas u Španiji podsjeća na našu zemlju?

– Ljudi su ovdje srdačni, otvoreni i susretljivi kao i kod nas. Kao stranac se osjećate ugodno. Mislim da je takva gostoprimljivost prisutna kod nas.  

A šta Vam najviše nedostaje?

– Naravno, moji najbliži i prijatelji, iako mi vrijeme toliko brzo prolazi da mi je teško povjerovati da sam ovdje već dvije godine.

Voljeno okruženje  

Koji Vam je trenutno omiljeni kutak?

– Volim madridske muzeje, posebno Prado. 

O kojoj profesiji ste maštali kao djevojčica?

– O arheologiji. Prva knjiga koju sam pročitala kao djevojčica bavila se egipatskim faraonima, a otkrivanje starih svjetova i kultura bilo mi je privlačno otkako znam za sebe. Baš kao i putovanja. 

Šta smatrate highlightom u svojoj karijeri?

– Velika mi je čast što sam na svečanoj ceremoniji u Madridu, održanoj početkom jula ove godine, povodom 25. godišnjice osnivanja Diplomatske Akademije Kraljevine Španije postala njen počasni član.

Šta je Vaša najveća želja?

– Da budem okružena ljudima koje volim i da radim stvari koje smatram korisnim i vrijednim.