Emir Durmišević vrhunskim ilustracijama čuva Bosansko kraljevstvo od zaborava

    Emir Durmišević vrhunskim ilustracijama čuva Bosansko kraljevstvo od zaborava

    Dok mnoge države širom svijeta na osnovu svoje bogate historije prave filmove, snimaju serije i izdaju knjige, u našoj zemlji tek su rijetki oni koji o nevjerovatnoj ostavštini bosanskog kraljevstva pišu i govore.

    Emir Durmišević na izložbi svojih radova u Galeriji ULUPUBiH; Foto: Facebook

    Jedan od onih koji pričom o bosanskom kraljevstvu dopire do raznih krajeva svijeta je jedan od najzapaženijih bh. ilustratora u posljednje vrijeme – Emir Durmišević. Emirova knjiga “Kraljevi i kraljice Bosne” u izdanju Buybooka već dugo privlači pažnju do sada najljepšim ilustracijama i pričama. Četvrtog novembra u galeriji ULUPUBiH, udruženja kojeg je član, otvorena je njegova izložba na ovu temu, što je bio povod da sa Emirom razgovaramo o njegovom radu…

    “Temom srednjovjekovnog Bosanskog kraljevstva se bavim dugo, i imao sam priliku da sa bratom Edinom radim kao ilustrator na nekoliko značajnih projekata koji obrađuju tu tematiku. Izdvojio bih knjige ‘Bosansko kraljevstvo’ Emira O. Filipovića i “Stećkopediju” Edina Bujaka. Tu sam samo još više učvrstio svoj stav da je historija ove zemlje jako zanimljiva i da bi bilo dobro pronaći način da se o njoj govori i da se promoviđe. Pođto se bavim umjetnošću, ilustracijom, karajter i grafićkim dizajnom odlućio sam da upravo kroz te medije uradim stilizovane ilustracije bosanskih srednjovjekovnih vladara”, rekao je autor knjige za Furaj.ba.

    Tri godine istraživao je srednjovjekovnu Bosnu prije nego što se odlučio da svoje znanje i kreativno umijeće pretoči u autorsku knjigu “Kraljevi i kraljice Bosne”.

    Foto: Facebook

    “Prvo sam uradio nekoliko ilustracija bosanskih kraljeva koje sam objavio na svojim socijalnim mrežama i reakcije su bile apsolutno fenomenalne: generalno sam očekivao reakcije od naših ljudi, ali su se javili i fanovi npr. iz Brazila koji su mi kazali da nikada ranije nisu čuli za Bosnu i Hercegovinu, ali su ih moje ilustracije motivisale da malo istraže o našoj zemlji na wikipediji. Bio sam oduševljen. U narednom periodu reakcije su bile sve bolje i bolje. Shvatio sam da je vrijeme sazrelo da se objavi knjiga ilustracija koja bi govorila o kraljevima, ali i kraljicama Bosanskog kraljevstva”, rekao nam je Emir dodajući kako su reakcije na knjigu još bolje od onih na socijalnim mrežama. Naime, u samo godinu dana cjelokupni tiraž knjige je prodat, i već razmišljaju o novom tiražu. Emir smatra da je to dokaz da su ljudi željni da nešto novo nauče, da upoznaju historiju svoje zemlje.

    “Nema neki poseban razlog zašto sam baš izabrao kraljeve i kraljice Bosne da njih ilustrujem i da o njima pišem: jako volim historiju, dosta sam putovao, upoznavao razne kulture širom svijeta, i odlučio sam da nesto uradim po pitanju promocije vlastite zemlje. Razmišljao sam da napišem i ilustrujem knjigu o poznatim bosanskohercegovačkim umjetnicima, piscima, naučnicima, vezirima iz Travnika, banovima i sl. i u konačnici sam se odlučio za kraljeve i kraljice ali to ne znači da neću uraditi i ove druge. Mogućnosti su bezgranične”, otkrio nam je Emir.


    Bosanske kraljice | Furaj.ba

    Daleke 1377. godine Bosna je postala kraljevinom nakon što je Tvrtko I krunisan u Milama kod Visokog (današnji Arnautovići). Bosnom od tada vladaju kraljevi, a uz njih i kraljice. Srednjovjekovna Bosna za vrijeme Tvrtka postala je najveća i najjača država na jugoistoku Evrope, a njen vladar Tvrtko najveći bosanski vladar.


    O bosanskom kraljevstvu danas se ipak ne zna previše, čak u javnosti i medijima kruže pogrešne informacije, npr. da je Katarina posljednja bosanska kraljica. Emir kaže da njegova namjera nije da sa knjigom “Kraljevi i kraljice Bosne” ulazi u historijske rasprave i diskusije o kontraverznim temama i detaljima, to prepušta historičarima čija je to struka.

    “Moja želja je da temu Bosanskog kraljevstva i historije približim široj publici, da je izvučem iz kabinetskog akademskog okruženja i prezentujem na jedan drugačiji, orginalan, zabavan način, u prvom redu djeci. Knjiga je koncipirana i namijenjena prvenstveno djeci predškolskog uzrasta i učenicima osnovnih razreda. Ima dosta historijskih činjenica koje se uzimaju kao tačne, pa je to slučaj i sa kraljicom Katarinom Kosačom za koju se kaže da je bila posljednja bosanska kraljica, a to svakako nije tačno. Posljednja bosanska kraljica Bosne se zvala Mara (Jelena) Branković, koja je bila supruga posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića”, prokomentirao je Emir.

    Ovaj vrhunski bh. ilustrator smatra da se može uraditi još mnogo toga: kratke animirane serije, zanimljive prezentacije u muzejima, radionice sa djecom.

    “To je upravo razlog zašto sam se i vratio na Akademiju likovnih umjetnosti na postdiplomski studij, gdje sam kao magistarsku temu na grafičkom dizajnu odabrao ilustraciju i multimediju (animaciju) kao nacčin promocije kulturnog i historijskog naslijeđa. Naišao sam na snažnu podršku profesora Bojana Hadžihalilovića, izuzetnog umjetnika i grafičkog dizajnera, i profesora Emira O. Filipovića, koji je doktorirao na temu srednjovjekovne Bosne. Ukratko, spremaju se novi projekti”, otkrio je Emir za Furaj.ba.


    Kralj Tvrtko I Kotromanić – Najmoćniji bosanski vladar | Furaj.ba

    Krunisanje Tvrtka I izvršeno je 26. oktobra 1377. godine u mjestu Mile, nedaleko od Visokog, te je time uspostavljena nezavisna Kraljevina Bosna U dugoj i bogatoj historiji Bosne i Hercegovine posebno mjesto zauzima period od druge polovine 14. vijeka do druge polovine 15.


    Najpoznatiji kralj i kraljica Bosne su svakako Tvrtko I i Katarina Kosača… Međutim, Emir navodi kako ima i drugih izuzetnih historijskih ličnosti koje su ostavile neizbrisiv trag i pečat na srednjovjekovno Bosansko kraljevstvo: kraljica Jelena Gruba, koja je bila jedina žena na Balkanu koje je u srednjem vijeku vladala državom, kralj Stjepan Ostoja čiji zivot je obilježen sukobima sa Tvrtkovim sinom, ženio se tri puta, tu je svakako i kraljica Doroteja Gorjanska, ugarska princeza, koja je donijela renesansu na bosanski dvor udajom za bosanskog kralja Tvrtka II, tu je kralj Tomaš, jedini bosanski kralj koji je progonio bosanske heretike, i mnogi drugi. Više detalja svakako možete pronaći u Emirovoj knjizi.

    Kraljica Jelena Gruba; Ilustracija: Emir Durmišević

    Malo je sačuvanih prikaza kraljeva i kraljica u historijskim spisima, a i ono sto je sačuvano su stilizirani prikazi koji sigurno ne prikazuju kako su oni zaista izgledali, stoga nas je zanimalo kako su nastali likovi koje je ilustrirao.

    “Pokušao sam da formiram i dizajniram njihove likove kombinujući detalje iz njihovog života i na taj način sam ‘formirao’ lik. Njihove krune, ogrtači, nakit, oružje, sve je to bazirano na eksponatima koji se mogu vidjeti u muzejima širom Bosne i Hercegovine ali i regiona. Što se tiče prikaza npr. kose, očiju i sl. tu je zastupljena umjetnička sloboda: likovi su svedeni i stilizovani kako bi bili zanimljivi mlađoj publici. Najbitnije je da se kroz likove kraljeva i kraljica ispriča njihov život. To je ono što je bitno i to je ono na šta publika reaguje: kraljica Katarina je prikazana sa suzom jer je njen život pred pad Bosanskog kraljevstva 1463 god. bio težak. Prilikom dizajniranja likova posjetio sam većinu muzeja u BiH, skupljao sam reference, razgovarao sa profesorima historije… Bio je to dug proces, koji je trajao preko 3 godine, ali vrijedilo je”, ispričao nam je Emir.

    Ilustracija kraljice Katarine: Emir Durmišević

    U svojoj knjizi, osim o bosanskim kraljevima i kraljicima, dodao je i ilustracije kraljevskih gradova širom Bosne i Hercegovine, u kojima su oni živjeli.

    “Izbor srednjovjekovnih gradova je bio težak. U Bosni i Hercegovini postoji mnogo srednjovjekovnih utvrđenja, od toga nekih 50 je u očuvanom stanju. Ja sam odlučio da u knjigu uključim gradove koji su na neki način usko bili povezani sa bosanskim vladarima: Bobovac, Visoki, Sutjeska, Srebrenik.”

    Bobovac; Ilustracija: Emir Durmišević

    Nekih od ovih gradova se i danas mogu posjetiti i to svakako preporučujem svima da urade kada se stabilizira stanje po pitanju pandemije… Ja sam sa svojim prijateljima obišao većinu ovih utvrđenja i to je prelijep način da se provede vikend. Nažalost, dosta tih spomenika nije u najboljem stanju i ja se nadam da će se to promijeniti: mislim da ce interesovanje turista upravo motivisati lokalne vlast da više ulože u očuvanje tih tvrđava, ali evo, ja sam sa svoje strane odlučio da kroz knjigu ‘Kraljevi i kraljive Bosne’ pokrenem priču i dam doprinos promociji lokalnih sredina koje imaju izuzetne spomenike i prebogatu historiju. Čak sam razmisljao da uradim i ilustrovanu knjigu samo sa dvorcima, utvrdama i kraljevskim gradovima, vidjet ćemo”, rekao je Emir.

    Ključ; Ilustracija: Emir Durmišević

    Izložba koja je otvorena u galeriji ULUPUBiH realizirana je u okviru projekta “Umjetnost u izlogu 2020”, što Emir smatra odličnom prilikom da prikaže svoj rad.

    “Pandemiija je učinila svoje pa nije bilo nekog oficijelnog otvorenja, ali u periodu od 4. do 16. novembra publika će imati priliku posjetiti izložbu i vidjeti dio ilustracija iz knjige ‘Kraljevi i kraljice Bosne'”, rekao nam je.

    Izložba “Kraljevi i kraljice Bosne” u galeriji ULUPUBiH; Foto: Facebook

    Ove godine Emir je vrijedno radio na veoma kvalitetnom digitalnom projektu o kojem smo već pisali – virtuelnom muzeju sarajevskih zanata. Zanimalo nas je kakav je to izazov za njega bio kao ilustratora i kako mu se čini uspjeh tih projekata…

    “Ove godine sam radio na projektu virtuelni muzej sarajevskih zanata u saradnji sa odličnom ekipom studija digi.ba, uz kordinaciju sa profesoricom Selmom Rizvić. To je nova tehnologija, tzv. VR digitalni medij, što je nešto novo na našim prostorima. Moj doprinos projektu je bila realizacija ilustracije koja prikazuje sarajevsku čaršiju. Rad na ovom projektu je bio izuzetno iskustvo: jako je zanimljivo raditi na projektu u kojem sam na kraju bio u mogućnosti da ‘uđem’ u svoju ilustraciju. Uz pomoć specijalnih naočala posmatrač je u mogućnosti da uroni u digitalni svijet u kojem smo pokušali da predstavimo neke od starih zanata sarajevske čaršije. Ovakav projekat svakako pomiče granice vizuelnog iskustva i bila mi je izuzetna čast da sam na kreativnom i umjetničkom planu mogao doprinijeti samom projektu”, rekao je za Furaj.ba Emir Durmišević.

    S. Hodžić, Furaj.ba


    Putovanje u prošlost: Virtuelni muzej starih zanata | Furaj.ba

    Teško je zamisliti da ćete se jednog dana prošetati sarajevskom Baščaršijom i ne čuti kuckanje kazandžija i vidjeti mandale na vratima malenih zanatskih dućana… A takvo vrijeme, vrijeme izumiranja, prijeti upravo starim zanatima koje bismo trebali njegovati i sačuvati od zaborava.