Krajem 2000. godine Gradsko vijeće Cazin osnovalo je Centar za kulturu i turizam, ustanovu čija je misija poticati i razvijati kulturu i turizam na području Cazina. Na čelu Centra je Ermin Beganović, koji s velikom strašću priča o svome gradu, sanja velike snove i krupnim koracima gradi Cazin kao prepoznatljivu turističku destinaciju.
Razgovarala: Adisa Bečiragić
Foto: Centar za kulturu i turizam
Pjesma i konac
Na čemu je konkretno fokus djelovanja ustanove na čijem ste čelu, kada govorimo o kulturi i turizmu u Cazinu?
Naš fokus je svakodnevni rad na poboljšanju ponude kulturnih i turističkih sadržaja na području Cazina. Kada govorimo o kulturi, trenutno najviše radimo na kvalitetnoj cjelogodišnjoj ponudi predstava pozorišta iz cijele BiH. Veliku pažnju posvećujemo radu s kulturno-umjetničkim društvima.
Sjajni entuzijasti koji u njima djeluju, s malo dodatnog truda i kvalitetne podrške prave odlične rezultate. Saradnjom s KUD Stijena pokrenuli smo gradski hor Zumbulke, a s KUD Hasan Mujezinović pokrećemo radionice tradicionalnog veza, koko bismo i takav vid edukacija ponudili našim sugrađanima. Kada govorimo o turizmu, fokus je na kreiranju kvalitetnije ponude na Starom gradu Ostrožac.
Imamo već nekoliko dogovorenih projekata koji će unaprijediti ponudu ove lokacije. Fokus je i na uspostavljanju kvalitetnih trail i biciklističkih staza, za šta imamo sve potrebne preduvjete.
Kažu da se u turizam ulaže za goste, a u kulturu za domaće stanovnike. U šta se u Cazinu ulaže više?
Mi ulažemo napore da ponudimo što kvalitetniji sadržaj i lokalnom stanovništvu i turistima. Ne pravimo razliku između gostiju i domaćeg stanovništva jer svi zaslužuju da osjete ono što Cazin jeste, otvorena sredina koja ima šta ponuditi svima.
Biciklizam i trail
Jesu li turistički potencijali Cazina dovoljno iskorišteni i šta je moguće učiniti da ta iskoristivost bude kvalitetnija i svrsishodnija?
Turistički potencijali Cazina, ali i cijelog Unsko-sanskog kantona nedovoljno su iskorišteni i postoji veliki prostor za dodatni napredak. Mislim da je ključno uvezivanje svih aktera na području Kantona, s fokusom na ostvarenje zajedničkog cilja, a to je poboljšanje i unapređenje turističke ponude. Naša uloga je da lokacije koje možemo ponuditi turistima unaprijedimo, kako bi turisti imali šta vidjeti i doživjeti kada ih posjete.
Neophodan je razvoj novih ideja i koncepata, pa smo se u tom smjeru odlučili na uređenje novih trail i biciklističkih staza jer imamo preduslove za kvalitetnu ponudu u segmentu outdoor turizma. Otežavajuća okolnost za sami Cazin jeste nedostatak dovoljnog broja hotela za smještaj turista, ali vjerujem da će privatni sektor prepoznati šansu i potencijale koje pruža turizam.
Je li veći problem nedostatak novaca ili nedostatak kvalitetne energije i projekata?
Mi svake godine apliciramo na puno javnih poziva i na taj način obezbjeđujemo značajne iznose za naše projekte, a imamo i veliku podršku gradonačelnika i gradske administracije. Istina je da nam možda trebaju energija i veća želja da stvaramo nove vrijednosti, što bi trebalo proizilaziti iz kvalitetnog sistema obrazovanja.
Volio bih da je naš obrazovni sistem više uključen i spreman za inovacije, projekte i nove ideje koje bismo prenosili na nove generacije.
Dvorac i festivali
Pod Vašim je ovlastima i briga o Ostrožcu, jedinom dvorcu u našoj zemlji. Privlače li turiste više priče iz davnina ili su im draži neki drugi oblici turizma?
Ostrožac postaje nezaobilazna tačka turista koji dolaze na prostor našeg kantona. Već dvije godine bilježimo rekordan broj posjetilaca na Starom gradu Ostrožac i mislim da će se ta praksa nastaviti. Naši kulturno-historijskih spomenici imaju veliki turistički potencijal i važna nam je njihova promocija. Ostrožac zovemo tvrđavom dobrih susreta i mjestom koje odiše historijom države Bosne i Hercegovine.
To je mjesto koje priča priču o srednjovjekovnim plemićkim porodicama, begovskim porodicama i kapetanima, o Izabeli i Lotaru fon Berksu, ali i Josipu Brozu i Koloniji skulptora Ostrožac – najznačajnijoj kulturnoj manifestaciji u oblasti kiparstva. Ostrožac je uvršten i na listu Najljepših sela u BiH čime je napravljen još jedan korak u zaštiti i unapređenju kulturnog naslijeđa ove lokacije.
Festival kestena “Chest Fest” obilježje je jeseni i postaje tradicija. Ima li u Cazinu potencijala za ozbiljniji razvoj ruralnog turizma?
Cazin ima sve preduslove za razvoj ruralnog turizma, samo ih moramo uvezati u jedan sistem i kao takav nuditi turistima. Cazin je najveći proizvođač mlijeka u FBiH i jedan od najvećih u državi.
Brendirali smo kestenov med, pa s pravom možemo imati titulu grada mlijeka i meda. Chest Fest je festival koji promoviše našu turističku ponudu, domaće proizvode i kulturu ovog kraja uz jedan moderni prizvuk kako bismo privukli i mlađe generacije. Iza nas su tri godine festivala i broj posjetilaca svake godine raste. U prošloj smo godini imali preko deset hiljada posjetilaca, što je za jedan oktobarski festival, kada je prilično hladno, sasvim respektabilan broj.
Ove godine očekujemo veći broj posjetilaca i predano radimo na osmišljavanju programa kakvog naši gosti zaslužuju.
