GROMOVI I MUNJE – Zaštita i pomoć unesrećenima

Munja je pojava pražnjenja elektriciteta u oluji a grom je njegova zvučna posljedica. Kada je velika razlika između pozitivnog i negativnog naelektrisanja u oblaku, vazduh postaje provodnik.Tada se vazduh usija i vidimo kako sijevaju munje. Kada se naelektrisanje spusti na tlo, a to je najčešće ispod oblaka, događa se udar groma.

Foto: Pixabay – xantype

Krajem proljeća i početkom ljeta oblaci su niži, do četiri kilometra, manja je jačina struje i tada je veća  vjerovatnoća da će grom pogoditi niže objekte. Krajem ljeta i početkom jeseni oblaci su na visini do 16 kilometara. Munje su jače i tada gromovi obično pogađaju više objekte.

Grom, munja i grmljavina su prirodni fenomeni koji fasciniraju, ali i plaše čovjeka. Teške povrede, opekline ili smrt uzrokuje protjecanje  jakih struja kroz tlo, jer, koračanjem po mokrom polju, čovjek može u jednom trenutku nogama i tijelom uspostaviti strujni most kojim munja preskakuje iz jednog dijela tla u drugi – jer je to kraći put za izjednačavanje potencijala.

Zaštita od groma je jako važna, udar groma moguće je izbjeći ukoliko se pridržavate nekih pravila.

Ako  ste u kući ili stanu dobro zatvorite sve prozore i vrata, spustite roletne ili zatvorite prozorske kapke. Izbjegavajte stajanje uz prozor, otvorena vrata, kamin. Ako zgradu u kojoj se nalazite pogodi grom, elektricitet će vjerojatno prolaziti električnim instalacijama do zemlje. Zbog toga ne telefonirajte na telefon uštekan u zid, klonite se tekuće vode ili strojeva za pranje, pećnica, kompjutora ili bilo čega što je povezano na električne instalacije u zgradi.

Električni naboj kojeg izbacuje grmljavina može oštetiti elektroniku čak i ako vam kuću ne pogodi grom. Isključite kompjutere, televiziju i drugu elektroniku prije oluje jer ako to činite kad počne, mogli bi posegnuti za kablom u trenutku samog udara groma.

Prije nego što idete u planine informišite se o vremenskim prilikama radi izbjegavanja oluje. Olujno vrijeme u planinama najčešće je u ljetnim mjesecima, poslijepodne i navečer. Desi li se, nastojte izbjegavati otvorena mjesta i mjesta koja su izolirana kao što su osamljena stabla i ivica šume  već potražiti zaklon kraj manjih stabala i grmlja. Pećine i udoline su dobra zaštita, ali ne i plitke jame mokrih stijena.Isto tako izbjegavajte blizinu strujnih vodova i dalekovoda te stijena, grebena i vrhova.

Pokušajte čučnuti i nagnuti se prema naprijed stavljajući ruke oko koljena da elektricitetu ne otvorite kraći put do tla, a ako ikako možete bilo bi dobro ispred sebe staviti izolacijski materijal kao što je uže ili jakna te s glave i tijela uklonite sve metalne predmete. Pokrijte uši rukama da bi zaštitili bubnjiće. Ni u kom slučaju ne smijete leći na tlo. Iako svaki bliski susret s munjom nije fatalan, smrtnost je i do 40 posto.

Čovek stvara naelektrisanje ako ima mobilni telefon ili radio-uređaje zato ih ne treba koristiti već ih spakovati u torbu.

Automobil je sigurno mjesto. Glavnina elektrickih pražnjenja pri udaru munje razlijeva se po vanjskoj površini karoserije koja je dobar primjer Faradayevog kaveza, sto spriječava da se elektricitet s vanjske površine prenese u unutrašnjost.

Smrtnost od udara groma iznosi od 10 do 30 posto, a 50 do 70 posto preživjelih ima značajne poremećaje, većinom nervnog sistema. Na mjestu ulaza struje u tijelo i na mjestu njenog izlaza iz tijela nastaju ozljede, slične ozljedama kod teških opeklina. Na tim mjestima izumire tkivo i javljaju se veliki gubici kože i tkiva u obliku lijevka. U trenutku  strujnog  udara nastupa odmah nesvijest, koja često traje kratko vrijeme i za sobom ostavlja kraće ili duže pojave oduzetosti ili grčeva.  Nakon što osoba dođe svijesti obično se ne sjeća što se dogodilo. Zatim nastupaju grčevi mišića cijelog tijela i buncanje, poslije čega ostaju oduzeti neki dijelovi tijela.  Pri jačem udaru groma dolazi do sitnih krvarenja u mozgu, sa stalnim štetnim posljedicama od ozljede mozga, pa i do trenutnih smrti. Električni udar skoro uvijek odbaci čovjeka od mjesta na kome je stajao, tako da pored ozljeda od  električne struje nastaju i ozljede od pada.

Pomoć unesrećenima

Ako povređeni preživi udar groma ili električne struje, izgledi za spašavanje života su povoljni.

Odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć.

Osnovno ako je oluja u tijeku, a žrtva se nalazi na mjestu visokog rizika od udara groma, spasilac mora procijeniti, vodeći računa o osobnoj sigurnosti, je li moguće žrtvu premjestiti na sigurnije mjesto.

Žrtvi udara groma može se odmah pristupiti i dodirnuti je bez opasnosti.

Procijeniti stanje svijesti, disanje i ostale znakove krvotoka te, ako je potrebno, odmah započeti s mjerama oživljavanja (misliti na moguću ozljedu kralježnice). Oživljavanje mora biti uporno i dugotrajno jer paraliza mišića za disanje može trajati dulje vrijeme. Kad ima više žrtava, prednost u zbrinjavanju imaju uvijek one koje treba oživljavati.

Onesviještenu žrtvu postaviti u bočni položaj.

Zbrinuti ostale ozljede (prijelome, rane i opekline).

Svaku žrtvu udara groma treba prevesti u bolnicu uz stalan nadzor životnih funkcija.

Emina Dedić, Furaj.ba