Munja je pojava pražnjenja elektriciteta u oluji, dok je grom njegova zvučna posljedica. Kada između pozitivnog i negativnog naelektrisanja u oblaku nastane velika razlika, vazduh postaje provodnik. U tom trenutku se usija, pojavljuju se bljeskovi koje vidimo kao munje, a kada se električno pražnjenje spusti prema tlu – najčešće ispod oblaka – dolazi do udara groma.
Krajem proljeća i početkom ljeta olujni oblaci su niži, do oko četiri kilometra visine, a jačina električne struje je manja. Upravo tada postoji veća vjerovatnoća da grom pogodi niže objekte. Suprotno tome, krajem ljeta i početkom jeseni oblaci dostižu visinu i do 16 kilometara. Munje su tada snažnije, a gromovi češće pogađaju više objekte.
Grom, munja i grmljavina fasciniraju, ali istovremeno izazivaju strah. Najveću opasnost ne predstavlja samo direktan udar, već i protjecanje jakih električnih struja kroz tlo. Hodanje po mokrom terenu može dovesti do toga da tijelo postane dio strujnog puta, jer elektricitet uvijek traži najkraći put za izjednačavanje potencijala. Upravo zbog toga mogu nastati teške povrede, opekline, pa i smrt.
Kako se zaštititi tokom oluje
Zaštita od groma izuzetno je važna, a udar se u mnogim slučajevima može izbjeći pravilnim ponašanjem. Ako se nalazite u kući ili stanu, potrebno je zatvoriti prozore i vrata, spustiti roletne ili kapke i izbjegavati boravak uz otvore, kamin ili vrata. Elektricitet se pri udaru groma često širi kroz instalacije, zbog čega ne treba koristiti telefone povezane na zid, izbjegavati tekuću vodu, kućanske aparate i uređaje spojene na električnu mrežu.
Električni naboj iz grmljavine može oštetiti elektroniku čak i kada grom ne pogodi direktno objekat. Zbog toga je preporučljivo isključiti elektronske uređaje prije nego što oluja počne, jer rukovanje kablovima tokom oluje nosi dodatni rizik.
Boravak u prirodi i planinama
Prije odlaska u planine važno je informisati se o vremenskim prilikama, jer su oluje u planinskim područjima najčešće tokom ljetnih mjeseci, u poslijepodnevnim i večernjim satima. Ako vas oluja zatekne, treba izbjegavati otvorene prostore, osamljena stabla, ivice šuma, stijene, grebene i vrhove. Bolju zaštitu pružaju pećine i udoline, ali ne i plitke jame na mokrim stijenama. Također je važno držati se dalje od dalekovoda i strujnih vodova.
U takvim situacijama preporučuje se čučnuti, nagnuti tijelo prema naprijed i obuhvatiti koljena rukama kako bi se smanjio rizik prolaska elektriciteta kroz tijelo. Metalne predmete treba ukloniti, a glavu i uši zaštititi rukama. Ležanje na tlu nikako nije preporučljivo.
Elektronski uređaji poput mobilnih telefona i radio-uređaja mogu doprinositi stvaranju naelektrisanja, zbog čega ih ne treba koristiti tokom oluje, već ih odložiti u torbu. Automobil, s druge strane, predstavlja sigurno mjesto, jer se električno pražnjenje pri udaru munje raspoređuje po vanjskoj površini karoserije, djelujući poput Faradayevog kaveza i sprječavajući prodor struje u unutrašnjost vozila.
Posljedice udara groma
Smrtnost od udara groma kreće se između 10 i 30 posto, dok kod velikog broja preživjelih ostaju ozbiljni zdravstveni poremećaji, najčešće vezani za nervni sistem. U trenutku udara često dolazi do gubitka svijesti, grčeva mišića i dezorijentacije, a posljedice mogu uključivati i povrede nastale usljed pada. Jači udari mogu izazvati trajna oštećenja mozga ili trenutnu smrt.
Ako osoba preživi udar groma ili električne struje, šanse za spašavanje života su povoljne uz brzu reakciju. Prije svega potrebno je odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć. Ako je oluja još u toku, spasilac mora procijeniti vlastitu sigurnost i, ukoliko je moguće, premjestiti unesrećenog na sigurnije mjesto. Žrtvi se može pristupiti bez opasnosti od dodatnog udara.
Potrebno je procijeniti stanje svijesti, disanje i rad srca te, ako je potrebno, započeti s mjerama oživljavanja, imajući u vidu mogućnost povrede kičme. Onesviještenu osobu treba postaviti u bočni položaj i zbrinuti vidljive povrede. Svaka osoba pogođena gromom mora biti prevezena u bolnicu, uz stalni nadzor životnih funkcija.
