Hutovo blato – bosanska močvara

Hutovo blato – bosanska močvara

BiH Bucket List Challenge – Izazov #92

Hutovo blato, kao posljednja mediteranska močvara je predivna zelena oaza bogate i netaknute prirode sa velikim brojem endemičnih vrsta. Kako se nalazi se na jednom od četiri migratorna puta ptica iz sjeverne i srednje Evrope prema Aziji najveći je rezervat močvarnih ptica u regiji pa je i otuda simbolično, zaštitni znak Hutovog blata velika bijela čaplja.

Hutovo blato

Rijeka Krupa je glavni vodotok Hutova blata i odvodi vode Gornjeg blata i Svitavskog jezera u rijeku Neretvu.

Rijeka Krupa i nema svoj izvor nego ističe iz Deranskog jezera, jednog od nekoliko većih jezera ovog područja i jedinstvena je po osobini da teče u oba smjera (nizvodno i uzvodno). Naime, kada se poveća vodostaj Neretve ta rijeka potisne Krupu prema izvorištu (Deranskom jezeru). Duga je 9 kilometara, a prosječna dubina iznosi 5 metara.

Prizor izgleda otprilike ovako. Iz vode vire prelijepi balončići, a duž cijelog kanala visoka trska i prelijepe brodice u kojima posjetici uživaju u fotosafariju. Dok plovite rijekom Krupom, Deranskim jezerom, osjećaj je prelijep. Tišinu skoro pa neprimjetno remete ptice i ostali životinjski svijet ovog predjela.

U pojedinim djelovima golim okom mogu se vidjeti šarani kako plivaju, a poznato je da na tom području ima čak 22 vrste ribe, među kojima je jegulja i nova vrsta ribe prozvana knipovichija hutova.

Ovo područje udaljeno je petnaestak kilometara od Jadranskog mora, tako da je pod velikim utjecajem sredozemne klime pa visoka razina podzemnih voda utječe na pojavu stalnih i povremenih izvora i vrela.

Hutovo blato

Najbolje vrijeme za promatranja ptica je jutro i popodne u proljeće, a najbolji način je da iznajmite čamac. Vožnja u barci – fotosafari – u trajanju 45 min, za grupe do 10 osoba košta 60 KM, a za grupe od 10 do 22 osobe (maksimalan kapacitet) košta 100 KM. Moguće je iznajmljivanje i kanua-četverosjeda. Za 2 sata potrebno je platiti 10 KM po osobi, a za cijeli dan 20 KM po osobi.

Ulaz u park slobodan je tokom cijele godine. U parku postoji izletnička zona, kafić/restoran i nedavno obnovljeni hotel.

Vodena staza – nova ponuda

U sklopu EU projekta “Otkrivanje prekograničnog vodenog biodiverziteta – EXChAngE”, uspostavljena je Vodena staza kao nova turistička ponuda Parka prirode Hutovo blato.

Dio je to novog turističkog proizvoda – Plave propusnice koja će, uz Hutovo blato, omogućiti posjete projektnim partnerima te njihovim novim tematskim rutama s poboljšanom infrastrukturom: Dubrovniku i Akvarijumu (Sveučilište u Dubrovniku, Hrvatska), Kotoru i Akvarijumu Boka (TZ Kotor I Institutu za biologiju mora, Crna Gora), i Vodenom putu u Mostaru i rijeci Neretvi (TZ HNK, Bosna i Hercegovina), a privlačit će više turista u ovu regiju.

Foto: Hutovo-blato.ba

Sa 61 povremenim ili stalnim izvorima, rijekom Krupom i šest jezera povezanih kanalima i jarugama, Hutovo blato kao dio močvarnog kompleksa delte rijeke Neretve, stanište je brojnim rijetkim, ugroženim i endemskim vrstama.

Vodena staza Hutovog blata započinje u Karaotoku, ukrcajem na brodice na platou pristaništa. Posjetitelji uz stručno vodstvo plove od Karaotoka kroz kanal Sunca do rijeke Krupe, a zatim rijekom do i preko Deranskog jezera gdje se prolazi kroz: Brankove vrbe – Škrkina jaruga – Toljevac – Đevojka – Risović – Galebica donja – Brzi Klanac – Struge – Deransko jezero. Kroz Bjelinsku i Deransku rječinu, kroz netaknutu prirodu, put vodi dalje do jezerskih bisera: Drijen i Orah, koja se podzemnim izvorima opskrbljuju hladnom vodom Bregave. Nakon odmora i osvježenja na uređenom izletištu na obali, u brdovitom okruženju Drijenskog jezera, posjetitelji se istom Vodenom stazom vraćaju do Karaotoka.

Cijela vožnja u oba smjera traje oko tri sata tokom koje posjetitelji mogu uživati ne samo u prirodnim ljepotama već i u jedinstvenim lokalnim specijalitetima i pićima.

Kako stići

Hutovo Blato udaljeno je samo 5 km od Čapljine s jasnim putokazima postavljenim na cesti M-17. Mjesto na koje prvo dolazite je službeni ulaz u Park, zvani Karaotok. Ovo je naime nekada bio otok, a danas je ustvari šumoviti brežuljak koji se posmatrajući iz daljine izdvaja iz okolnog prostora, svojom tamnom bojom, po čemu je i dobio ime.

Zato što jedan članak nije dovoljan…

UPOZNAJ BOSNU I HERCEGOVINU KROZ 100 IZAZOVA – BIH BUCKET LIST CHALLENGE