Mužjaci dosegnu visinu i do 5,50 m, a težinu do 900 kilograma, dok im je visina u ramenima između 2,0 i 3,5 m. Ženke su u pravilu nešto niže i lakše. Vrat žirafa je iznimno dug iako ima samo 7 vratnih kralježaka kao i većina drugih sisavaca, no kod žirafe su oni vrlo izduženi. Taj dugi vrat je poseban izazov za krvotok životinje, jer mozak im mora biti pouzdano snadbijevan s dovoljnom količinom krvi. Zbog toga je srce žirafe izuzetno snažno. Teži oko 12 kilograma, a u jednoj minuti može “prepumpati” do 60 litara krvi i održava krvni pritisak tri puta viši od čovjekovog. Jezik im je također iznimno ljepljiv i dug i, i do 45 cm, mišićav i prekriven gustom pljuvačkom. Kada jede, životinja ga uvija oko lišća i granja i povlači ga nadole. Koristi ga i za vlaženje i čišćenje očiju.

Zbog svog izuzetno dugog vrata (2 – 2.5m) žirafa mora raširiti prednje noge da bi mogla dohvatiti zemlju. Vrat žirafe nosi gotovo polovinu njene visine što joj omogućava da dohvati lišće. Hrani se lišćem, grančicama, a ponekad i mladim ptićima iz gnezda. Na ishranu dnevno potroši 16 do 20 sati. Odrasle jedinke pojedu i do 35 kg biljne hrane dnevno. Vodu pije kad je dostupna, a u nestašici vode može izdržati i do tri nedelje. Žirafa najviše vremena provodi stojeći, spava ležeći.

Žirafa spava jako malo u odnosu na ljude. Prosječno spava oko 2 sata na dan i to uglavnom noću. Žirafa spava nekoliko puta tokom dana (noći) u intervalima od 5 do 30 minuta.

Žirafe koje leže lak su plijen za lavove jer se teško ustaju, stoga žirafe često spavaju stojeći. Samo u REM fazi (rapid eye movement) moraju leći kako se ne bi srušile.

Žirafe su brzi trkači, mogu postići brzinu od 55 km/h. Dugačke noge mogu nositi žirafe samo na tvrdoj podlozi pa zato izbjegavaju močvarna područja, dok im rijeke predstavljaju nepremostivu prepreku.

Skotnost žirafe traje 14-15 mjeseci, a u pravilu se rađa samo jedno mladunče. Porod se odvija stojeći, tako da mladunče pada na tlo s visine od oko 2 metra, što nije sasvim bezopasno. Odmah nakon rođenja, mladunče je visoko 1,80 m i ima oko 50 kilograma. Unutar jednog sata već čvrsto stoje na nogama, a za koji sat već hodaju. Majka se s mladuncem prikljućuje krdu tek nakon dva do tri tjedna.

U roku od nekoliko sati poslije rođenja, mladunče žirafe je već sposobno da trčkara okolo. Mladunče žirafe tada postaje lak plijen hijenama,lavovima, leopardima afričkim divljim psima i drugim mesojedima. Smrtnost malih žirafa je veoma velika do 70% prve godine života. Samo 25% od 50% mladih žirafa dostigne zrelost. Mladunče žirafe sisa mlijeko do četvrtog mjeseca starosti, iako počinje da brsti lišće otprilike već treće sedmice posle rođenja.

Mladunče ostaje s majkom oko godinu i pol. Sa četiri godine postaje spolno zrelo, a punu veličinu dosiže tek s oko 6 godina. U divljini doživljavaju 25, a u zatočeništvu 35 godina.