Nihad Zečević – Kina je druga planeta!

Nihad Zečević, urednik Redakcije savremenog programa na BHT-u, autor kojeg je profesionalna strana vukla prema umjetnosti, dizajnu, medijima, komunikacijama, proveo je mjesec dana u Kini na poslovnom seminaru. Iako je imao mnogo informacija o ovoj zemlji, vlastito iskustvo bilo je nešto posve drugo. Ovo je njegova priča

Nihad Zečević

Razgovarala: Elma Zećo

Fotografije: Nihad Zečević – privatni album

 Obilazak najmnogoljudnije zemlje na svijetu, naš je sugovornik počeo, kako drugačije, nego Kineskim zidom.

Mao Ce Tung jednom je rekao da onaj ko se nije popeo na Kineski zid nije pravi muškarac. I uspjeli smo. Popeli smo se strmim stepenicama natovareni kamerom, stativom, ruksakom s dodatnom opremom, iako nam je duša izlazila na nos. Zid, podignut kako bi se spriječio prodor stranaca, danas je najveća kineska turistička atrakcija. Osim Kineskog zida, posjetili smo i kompleks carskih palata i dvorana, poznat pod imenom Zabranjeni grad. Remek djelo kineske arhitekture, ovaj ogromni kompleks prostire se na površini od 72 hektara, gdje je car živio u nezamislivoj raskoši. Kao i kod turskih sultana, imao je harem sa stotinama konkubina. Odmah pored Zabranjenog grada nalazi se trg Tiananmen, najveći trg na svijetu, počeo je Nihad priču o svojoj kineskoj avanturi.

RIJEKE LJUDI I AUTOMOBILA

Koliko ste zaista imali vremena za istraživanje Kine?

–  Na poziv Instituta za istraživanje medija, Administracije za press, radio, film i televiziju NR Kine, boravili smo u Pekingu tri sedmice na seminaru za razvoj medija i nove ere HD digitalnog emitovanja za zemlje u razvoju. Sedam dana proveli smo u gradu Qingdao na obalama Žutog mora. Predavanja su trajala i do 17 sati, ali su nam nedjeljom bile organizovane posjete najpoznatijim lokacijama, a dio zemlje smo vidjeli u vlastitom angažmanu.

Šta Vas je očaralo u Kini?

–  Kina je zaista druga planeta, potpuno druga dimenzija. Sve je veće od svega na što smo navikli; broj ljudi i automobila na ulicama, veličina ulica, broj i veličina postojećih i gradova u izgradnji, grandioznost carskih kompleksa… Kineska ekonomija je, prema relevantnim pokazateljimaa, druga na svijetu, a kao rezultat njenog ekonomskog razvoja, Peking prerasta u pravog ekonomskog diva. Glavni grad pomjerio je granice mogućeg. Elegantni neboderi, moderna zdanja od mermera, čelika i stakla preobražavaju Peking u svjetsku metropolu. Grad ne miruje, sve je toliko prostrano i toliko je puno ljudi da imate dojam da ste tek kap u moru, što je istovremeno i fascinantno i zastrašujuće. Zagađenost zraka je veliki problem, pa smo tokom tri sedmice samo tri dana vidjeli plavo nebo. Još jedna stvar koja fascinira je kinesko jedinstvo i ponos, bez obzira kojoj religijskoj ili nacionalnoj skupini pripadaju i izražen patriotizam.

Nihad Zečević

Do kojih ste još prirodnih i historijskih ljepota uspjeli doći?

–       Ljetna palata na sjeverozapadu Pekinga na jezeru Kunming. Njeno ime na kineskom znači vrt savršenog sklada i danas se smatra klasikom kineskog pejzažnog vrtnog oblikovanja. Ovdje su carevi provodili ljetni odmor. Pečat ovom mjestu dala je carica Cu Ši (Cixi), koja se uzdigla od konkubine do carice rodivši caru jedinog sina. Ona je krajem 19. vijeka, nakon careve smrti, preuzela carstvo i budući da je carević bio još dijete, vladala u njegovo ime. Izgradila je i pozorište u kojem su je zabavljali umjetnici i muzičari. Kada je carstvu zaprijetila opasnost od neprijatelja, izgradila je veliki mramorni brod na kojem je priređivala bankete i proslave. Carstvo je propalo, a kameni brod je ostao kao turistička atrakcija. Na svakoj palubi nalaze se ogledala koja reflektuju površinu jezera i stvaraju jedinstven ugođaj – kao da sjedite na vodi.

KLJUČNA RIJEČ: HARMONIJA

Je li bilo teško sporazumjeti se s tamošnjim stanovništvom?

–  Sporazumijevanje na engleskom ide teško, iako mlade generacije Kineza sve više govore barem jedan svjetski jezik. Kada ste u taksiju, izuzetno je važno imati adresu na kineskom.

 S kojim tradicionalnim običajima ste se najčešće susretali?

–  Kako je harmonija ključna riječ kod Kineza, naći novi balans je  imperativ današnje, moderne Kine. Brže se razvijaju nego što to svijet može pratiti, kako fizički, tako i mentalno. Balans se ogleda u principu ravnoteže jina i janga, konfučijevske filozofije, u što se savršeno uklapa slika penzionera koji vježbaju tai-či u parku i plešu valcer na otvorenom uz muziku sa zvučnika. Većina Kineza slijedi principe feng šuia prilikom građenja i uređenja domova. Jedinstveno iskustvo su posjete hutonzima, starim dijelovima grada, gdje stanovnici žive tradicionalno, uprkos činjenici da žive u 21. vijeku, u gradu sa 20 miliona stanovnika. Ako želimo upoznati život starog Pekinga, onda su hutonzi pravo mjesto. Toplina i bliskost među ljudima koji tu žive je gotovo opipljiva, što je danas prava rijetkost.

LAKIRANA PATKA

 Koja nacionalna jela Kine ste probali i kako biste ih opisali?

–  Svi smo čuli za pekinšku patku koja se priređuje na poseban način. Napuni se juhom, svi otvori se začepe, a ona se peče izvana, kuha iznutra. Pred kraj procesa meso se premaže medom i tako dobije lakirana površina, pa je Francuzi zovu lakirana patka. Služi se uz mandarinske palačinke. Kinezi vole i kuhano tijesto na pari s različitim sadržajima u različitim oblicima. Na kineskom to su đaoze, tijesto s govedinom i kikirikijem, gljivama, zeljem, ananasom, lotosom. Tu je i dumplings punjen morskim plodovima. Kineska kuhinja se razlikuju od regije do regije. Stanovnici Pekinga ne vole previše ljute i preslatke okuse. U Šangaju vole slatko, a na sjeveroistoku zemlje ljuto i slatko.

Na kakvim ugostiteljskim mjestima ste se najviše voljeli zadržati?

–  Kod uličnih prodavaca, šarenom lavirintu boja, mirisa i okusa, gdje možete probati lokalne delicije i specijalitete. Miris pržene ribe i žamor uličnih prodavača obuzimaju sva čula. Svaki zalogaj je potpuno različit od svega što ste ikada probali kod kuće. Ulična hrana je jeftina, a može se i cjenkati. Možete probati i različite vrste škorpija. Poslužuju se kao ražnjići, nabodeni na štapić, još uvijek žive, tako da znate da jedete svježe. Zatim, odaberete kojeg žohara ili pauka želite, onda ga takvog živog stave na roštilj. Probali nismo, a nije ni neka navala kod degustiranja ovih životinjica. Tu i tamo se nađe neki hrabar turista. Osim ovih proizvoda koji služe više da privuku turiste, najveći dio ulične ponude hrane je povrće. Crveno meso u Kini je skupo, pa najviše pripremaju povrće, piletinu i tofu.

PERSPEKTIVNA BUDUĆNOST

Šta ilustruje najbolje atmosferu na kineskim ulicama?

–  Ekonomski razvoj je novoj generaciji Kineza povećao samopouzdanje i životna očekivanja. Mladi Kinezi troše velike svote novca o kojima njihovi roditelji nisu mogli ni sanjati. Zapadnjački konzumerizam pokucao je i na kineska vrata. Novi naraštaji Kineza, koji će uskoro imati vodeću ulogu u društvu, prva su generacija koju su oblikovale ekonomske reforme. Iskusili su dostupnost sredstava za komunikaciju i informacionih tehnologija, uspješno se kreću kroz brojne društvene medije, mikro bloging platforme, internet sajtove… Za Kinu je od suštinske važnosti da razumije i shvati šta ove nove generacije mladih Kineza motiviše, kakva su im očekivanja u životu, šta ih razlikuje od njihovih roditelja i kako će oni uticati na razvoj ekonomije.

Da li je Kina opravdala Vaša očekivanja?

–  Nadmašila ih je. Sve predrasude koje sam možda ranije imao o Kinezima pokazale su se neutemeljenim. Ovo što se danas dešava s Kinom nije trenutni fenomen. Značaj kineskog povratka predvidio je svojevremeno i Napoleon, rekavši: “Pustite zmaja da spava. Kada se probudi, uzdrmat će svijet.”