Podaci o reljefu Mitrasa iz Konjica nalaze se u muzeju Mitrinom u Londonu.
Širom Bosne i Hercegovine nalaze se arheološka nalazišta iz antičkog doba koja su krunski dokaz da su ljudi na ovim prostorima živjeli još prije 6 hiljada godina.
Jedan od njih je i hram rimskog boga Mitrasa, no malo ko zna da osim onoga u Jajcu koji je već zaštićen kao nacionalni spomenik BiH, ovakav hram postoji i u Konjicu, a podaci o njemu danas se mogu pronaći i u londonskom muzeju posvećenom Mitrasu.
Konjički mitrej je hram posvećen bogu sunca Mitri, kojeg su slavili pripadnici mitraizma i proširili i na druge dijelove nekadašnjeg Rimskog carstva, širom mediteranskog bazena, među njima čak i robovi i trgovci sa Orijenta, i rimski vojnici koji su došli u kontakt sa sljedbenicima kulta na Istoku.
Ostaci Mitreja u Konjicu otkriveni su u januaru 1897. godine. Lokalitet Konjic je netipičan jer mu je nivo poda iznad nivou tla. To znači da je glavna karakteristika hrama odsustvo pećine, šupljeg tla ili čak izgrađene speleje. Sljedbenici mitraizma tražili su kao normu da osnuju svoja mjesta bogosluženja u pećinama, dok bi u nedostatku takvih topografskih karakteristika iskopali tlo, gdje je teren dopuštao, i izgradili mali jednoćelijski hram, poznat kao spelaea, kako bi pojačali utisak pećine. Međutim, u slučaju Konjica, hram je postavljen na otvorenom terenu, a samu zaštitu i osamljenost pružala je gusta šuma, koja je nestala u vrijeme ovog otkrića.
