Latinska ćuprija kroz vrijeme je mijenjala ime i oblik, baš kao što su se mijenjali ljudi i epohe koje su preko nje prolazile. Prvi most na ovom mjestu bio je drveni, a sagradio ga je sarač Husein, sin nekog Širmerda. Kasnije je na njegovom mjestu podignut kameni most, koji je 1565. godine sagradio sarajevski ajan Ali Ajni-beg.
Preko ulice, nasuprot mostu, 28. juna 1914. godine, Gavrilo Princip, član organizacije Mlada Bosna, izvršio je atentat na austrougarskog prijestolonasljednika Franz Ferdinand i njegovu suprugu Sofiju.
Franz Ferdinand i Sofija boravili su u Sarajevu povodom obilaska austrougarskih vojnih trupa i Zemaljskog muzeja, a u planu je bila i vožnja prvim tramvajem u Evropi, kao i obilježavanje 14. godišnjice braka. Na tom mjestu, gdje će kasnije biti obilježeno kvadratićem s utisnutim stopama, Gavrilo Princip potegao je pištolj i pucao na automobil u kojem se nalazio prijestolonasljednik.
Franzu Ferdinandu i Sofiji na mostu je bio podignut spomenik, koji je porušen 1918. godine, a njegovi dijelovi danas se čuvaju u muzeju u Sarajevu. Kako bi se obilježilo mjesto na kojem se atentat dogodio, Latinska ćuprija tada dobija naziv Principov most, a Sarajevo je dugo u svijetu bilo prepoznato upravo po tom događaju.
Muzej Mlada Bosna danas nosi naziv Muzej Sarajevo 1878–1918. Na njegovom zidu, putem LCD monitora, neprekidno se prikazuju dokumenti i inserati vezani za Sarajevski atentat, dok se Principov most ponovo zove Latinska ćuprija.
