NJEGOVA EKSELENCIJA, AMBASADOR AUSTRIJE U BIH, MARTIN PAMMER
Jedva da postoji mjesto u BiH gdje nema nečega zajedničkog s Austrijom, od građevina, pa do ljudi i firmi. A isto tako je i u Austriji: u skoro svakom gradu, kaže nam ambasador Martin Pammer, živi barem nekolicina Bosanaca i Hercegovaca. U Beču ih je više od 100.000, a u Austriji više od 200.000 – i imaju preko 20 društava i jako su prisutni u privredi i kulturi.
Razgovarala: Elma Zećo, Foto: Edvin Kalić
Nije čest slučaj da odlaskom na intervju naiđete na ambasadora koji govori vaš jezik. No, veleposlanik Austrije u BiH, Martin Pammer će vas ugodno iznenaditi. Rezultat je to njegove lične ambicije da nauči jezik domicilnog stanovništva svake zemlje u kojoj živi i radi. Tako se službujući u Crnoj Gori ozbiljnije počeo baviti jezicima naroda bivše Jugoslavije i skromno kaže kako voli reći da priča kao da je gastarbajter.
Manifestacija Godina kulture 2016 između Republike Austrije i BiH, koja se odvijala pod motom „Upoznajmo se bolje“ i pokrivala različita polja kreativnog i intelektualnog stvaralaštva, privodi se kraju. Jeste li zadovoljni realizacijom i rezultatima?
Godina kulture 2016 organizovana je da bude dvostrana, da se predstavlja Austrija u BiH, s fokusom na savremenoj Austriji, te da se isto učini s BiH u Austriji. Naravno, u to je uključeno doprinošenje poboljšanju imidža, bolje upoznavanje zemalja, i mislim da smo uspjeli u tome. S preko 100 manifestacija u obje zemlje, od toga otprilike 80 u BiH, predstavili smo likovnu umjetnost, arhitekturu, književnost i mnogo muzike. Ali bilo je i konferencija: o međusobnoj percepciji, o ulozi islama u Austriji i u BiH, o pitanjima žena i društva, kao i mnogi vidovi saradnje među institucijama i podrška za važne kulturne institucije u BiH, kao što su Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine i Sarajevska filharmonija. I naravno mnoge promocije knjiga, partnerstva s umjetnicima, ali i potpisivanje Sporazuma o saradnji u oblastima nauke i tehnologije, kao i u oblasti kulture.
Da li nam možete otkriti planove za neke buduće projekte?
U decembru će u Mostaru i Sarajevu biti prikazana izložba o savremenoj, mladoj fotografiji iz Graza i Štajerske, a 13. decembra će u Sarajevu biti otvoren novi Austrijski institut. 5. decembra će koncertom „Balkan Madness“ pijaniste Bartolomeja Stankovića u Beču biti predstavljeni kompozitori i muzika iz BiH od klasike do sevdalinke i jazza – muzike koja se do sada nije čula u Austriji, kao nastavak velikog svečanog koncerta Sarajevske filharmonije u Beču 29.11.
Slijedeće godine Austrija preuzima predsjedanje OSCE-om, a 2018. godine predsjedanje EU-om, i mi ćemo nastaviti da gradimo kulturne mostove i njegujemo veze među ljudima. Za to u BiH pored Austrijske ambasade na raspolaganju imamo i Predstavništvo austrijske privrede u BiH, Ured Grada Beča, Austrijski Ured za saradnju u oblasti obrazovanja, Austrijsko udruženje za kulturu, Austrijske biblioteke i lektore, kao i već spomenuti Austrijski institut.
Šta Austrijanci znaju o BiH?
Osim zajedničke prošlosti od prije 100 godina, oni, vjerovatno znaju ko je Ivica Osim, čuli su za druge poznate sportiste, ali i narodnu muziku. Malo se zna o tome da u Sarajevu, Mostaru i Banja Luci postoji dinamična umjetnička scena, da je glavni grad bio centar kulturnog i muzičkog života u bivšoj Jugoslaviji, da ovdje postoji odlična grafika, da zemlja ima i svojih uspješnih privrednih priča, pa tako dobro funkcionalna drvna industrija proizvodi za Austriju, Francusku i Švedsku.
Koliko austrijskih firmi djeluje u Bosni i Hercegovini i koje su najuspješnije?
U BiH ima oko 440 austrijskih firmi, od toga su naravno najjače prisutne one iz oblasti financijskih usluga i građevinarstva, ali mnoge firme djeluju i u oblasti proizvodnje. Odličan primjer je Derventa, gdje 13 austrijskih hi-tech firmi uspješno koriste mnoge prednosti na licu mjesta u BiH, koje su sa sobom donijele radnu kulturu svojih matičnih poduzeća i tako stvorile 750 radnih mjesta.
Kako izgleda Vaš život otkako ste se doselili u Sarajevo i kako ovaj grad opisujete svojim prijateljima?
Moji gosti su oduševljeni kada vide Sarajevo i BiH, zbog toga što se ovdje susreću Zapad i Istok, Sjever i Jug. Sarajevo je jedan od najinteresantnijih gradova na svijetu. Malo je ovako šarolikih gradova u arhitektonskom smislu, gradova s vidljivim elementima Orijenta iz doba Osmanlija, karakteristikama Zapada iz Beča, arhitekturom iz vremena Jugoslavije i, na koncu, modernizmom.
Krasi ga dobra pozicija za odlazak na skijanje, planinarenje, a ne treba vam dugo ni da stignete na more. To ljude privlači. Gosti su zainteresovani za historijska mjesta, Sarajevo kao mjesto atentata, Sarajevo kao olimpijski grad, dopada im se hrana, sevdah, jednostavno, mješavina koju nudi je neprocjenjiva.
Lijepo se osjećam kao predstavnik Austrije u BiH. Moj službeni život je vrlo zadovoljavajući, ali i veoma intenzivan. Kada imam slobodnog vremena, bavim se sportom, skijam, planinarim, jašem, idem na fitnes, pratim kulturni život. Sarajevska filharmonija je izvrsna, dovoljno poznajem jezik za praćenje pozorišnih predstava, noćni život je također lijep, sve je u ponudi od jazza do narodne muzike. Samo jedna stvar bi bila ljepša – kada bi jedan dan duže trajao od 24 sata.
Koje su Vaše diplomatske destinacije bile prije BiH i koja bi Vam zemlja u budućnosti bila izazov?
Službovao sam u Sloveniji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Crnoj Gori, živio sam u Kanadi i Italiji, a interesantna bi bila za mene Južna Amerika, Indija ili neka zemlja u Africi. U ovoj službi bi bilo zanimljivo otići daleko, u neku egzotičnu zemlju, ali, izazovne su one destinacije gdje je vaša zemlja veoma prisutna, a vi opet možete napraviti vidljiv napredak. Moja slijedeća destinacija će biti Beč. Praksa kod nas je dva puta inostranstvo, jedanput kod kuće. Ne znam gdje će me poslati, ali svakako bih volio da doživim nešto novo. Vjerovatno ću aplicirati za Argentinu ili Kolumbiju.
