Svakodnevni su problemi slijepih gotovo nezamislivi onima koji vide. Zbog rupa na cesti, različitih zapreka, prepunih tržnica, neprilagođenih prilaza državnim institucijama i ostalih zapreka kretanju i snalaženju, slijepe osobe trebaju stalnu pratnju osoba koje vide.
Međunarodni dan bijelog štapa
Bijeli je štap produžena ruka slijepe osobe, a sve ostalo što je izvan dosega toga štapa je velika nepoznanica i opasnost za osobu koja ne vidi.
Međunarodni dan bijelog štapa se obilježava svakog 15. oktobra od 1964. godine, kad je Lyndon Johnson, tadašnji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, taj dan proglasio Danom bijelog štapa.
Osim što je zaštitni znak slijepih u sve gušćem saobraćaju, bijeli štap slijepima omogućuje samostalno kretanje na poznatom terenu. Da bi štap zaista bio pomagalo, slijepa osoba mora proći kurs poduke za samostalno kretanje, tokom kojeg savladava osnove tehnike i vještine korištenja štapa, osnovna saobraćajna pravila i konfiguraciju terena kojim će se samostalno kretati.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu je 39 miliona slijepih te je prevalencija sljepoće oko 5 na 1.000 stanovnika.
Sljepoća je uvijek bila i bit će teška invalidnost pa je neophodno stalno pratiti specifične potrebe i probleme slijepih osoba.
Moderna tehnologija populaciji slijepih i slabovidnih osoba uveliko olakšava život, ali bez obzira na savremena poboljšanja, postoje specifične potrebe koje se mogu rješavati samo neprekidnim radom i pomaganjem svakom pojedincu pogođenom ovom vrstom invaliditeta.
Najviše pomaka po pitanju unapređenja usluga za slijepe i slabovidne osobe napravili su pojedini muzeji širom Bosne i Hercegovine uvodeći taktilne eksponate (one koje se mogu dodirnuti), audiovodiče i vodiče na Brajevom pismu.
Taktilni eksponati novitet su u našim muzejima, a uveli su ih Historijski muzej u Sarajevu, Muzej Grada Zenice, Muzej Hercegovine u Trebinju, Muzej RS-a u Banjoj Luci, te Muzej istočne Bosne u Tuzli.
Historijski muzej Bosne i Hercegovine obezbijedio je taktilni prostor koji je otvoren 2014. godine u sklopu projekta “Dotakni historiju”, s ciljem da približi kulturno-historijsko naslijeđe osobama sa invaliditetom, prvenstveno slijepim i slabovidnim licima. Također, prošle godine u Bašti muzeja postavljen je i taktilni mural, prvi u Bosni i Hercegovini, koji predstavlja vid vizuelne umjetnosti prilagođen slijepim i slabovidnim osobama. Mural dakle osim što stoji na zidu kao umjetničko djelo, ima svoje taktilne dijelove i audioopis za slijepe i slabovidne osobe koji će moći dodirom percipirati šta je to što mural predstavlja.
Taktilne eksponate za čije je izlaganje potrebna najava imaju još i Muzej grada Zenice, Muzej RS-u Banjoj Luci koji posjeduje i mašinu na Brajevom pismu na kojem mogu pripremiti materijal za slijepe i slabovidne osobe, te Muzej istočne Bosne u Tuzli.
Tako je galeriji Muzeja istočne Bosne u Tuzli 14. oktobra u 12 sati otvorena je izložba “Osjeti muzej” autorice Vesne Isabegović koja će trajati do 1. novembra, a koja je posebno namjenjena slijepim i slabovidnim osobama gdje će posjetioci moći iskusiti muzej svojim dodirom uz stručno vođenje kustosa.
Ovaj muzej i inače posjeduje taktilne eksponate, te ih svake godine predstavlja na izložbi.
Kada je u pitanju Brajevo pismo, specijalno pismo namijenjeno osobama sa slabim vidom ili slijepim osobama, osim Muzeja RS-a, i Muzej Hercegovine u Trebinju u hodnicima muzeja, ispred stalnih postavki, ima postavljene table odštampane na Brajevom pismu.
Pojedini muzeji poput Historijskog, Muzeja grada Zenice i Muzeja ratnog djetinjstva imaju i audiovodiče, a u MRD planiraju uvesti i vodiče na Brajevom pismu.
Jedinstvena biblioteka u BiH
Biblioteka za slijepa i slabovidna lica u Bosni i Hercegovini jedinstvena je institucija ove vrste u Bosni i Hercegovini jer slijepim i slabovidnim osobama svih uzrasta obezbjeđuje i pozajmljuje bibliotečku građu neophodnu u svakodnevnom životu, stručnom usavršavanju, profesionalnom radu i društvenom angažmanu.
Raspolaže knjižnim fondom od 30.181 bibliotečkih jedinica u tehnikama za slijepe na Brajevom pismu, audio i digitalnoj tehnici, svih književnih žanrova koje koriste slijepi i slabovidni korisnici svih uzrasta širom BiH, u republikama ex-Jugoslavije i bosanskohercegovački slijepi građani koji žive u inostranstvu.
Biblioteka ima isturena odjeljenja, a sve usluge u pogledu korištenja knjiga i časopisa su besplatne.
Također, već nekoliko godina u Biblioteci se kontinuirano realizira akcija u kojoj volonteri čitaju za osobe oštećenog vida, a akciji se možete pridružiti i vi.
