Muzej Luvr (Musée du Louvre), smješten u Parizu, na obali rijeke Sene, jedna je od impozantnijih građevina za koju se godinama vežu brojne zanimljivosti. Dijelom zbog čuvenih djela koja su smještena, djelom zbog arhitekture ali svakako i zbog filmske industrije.
Naime, sama zgrada muzeja je bivša kraljevska palata čiji je dio prvi put otvoren za javnost 8. novembra 1793., za vrijeme Francuske Revolucije. Danas, prije ulaska u muzej nezaobilazna je Piramida Luvr sagrađena 1989. godine, sa visinom od oko 21 m i kao takva postala je još jedan od simbola grada. Piramidu je dizajnirao američki arhitekta rođen u Kini I.M. Pei., a izgradnju je naručio pokojni francuski predsjednik Miteran.
Sada se u muzeju Luvr nalazi oko 380.000 predmeta, a od toga 35.000 jesu predmeti koji datiraju iz perioda prahistorije do 19. vijeka. Kolekcija muzeja znatno je uvećana u Napoleonovo vrijeme i u vrijeme vladavine Luja XVIII i Šarla X, a dosta zbirki su poklon i donacija muzeju.
Muzejske kolekcije podijeljene su na odjeljke
– U odjeljku egipatskih starina ima preko 50.000 eksponata od 4.000 godina prije Hrista do 4. vijeka.
– Odjeljenje istočnih antikviteta podjeljeno je na 3 geografske oblasti kao sto su Levant, Mesopotamija i Persija.
– Grčko, etrursko i rimsko odjeljenje ima predmete iz Mediteranskog basena koji datiraju od neolitskog doba do 6. vijeka i to je najstarija kolekcija muzeja.
– Islamska umetnička zbirka obuhvata 13 vijekova i 3 kontinenta, a čine je predmeti od keramike, stakla, metala, drva, slonovače, tekstila, tepiserije i minijatura.
– Odjeljenje sa skulpturama sadrži velika djela kao što su Danilo u lavljoj jazbini, Djevica iz Overnje, Skidanje sa krsta, Vaskrsenje Hrista, Žena koja se kupa, i Psiha oživljena Kupidonovim poljupcem.
– U odjeljenju dekorativne umjetnosti nalazi se keramika, emajli, vitražo, zlatni nakit, majolika, kruna kojom je krunisan Luj XIV, skiptar Šarla V, porfirna vaza iz 12.vijeka, Đambolonjin bronzani Nes i Dejanira i tapiserija Maximilijana Hanta.
– Kolekcija crteža obuhvata 6000 djela uglavnom francuskih umjetnika. Većinu italijanskih crteža čine ostaci kolekcija Fransoe I i Luja XIV.
O Mona Lisi
Smatra se da je Leonardo da Vinci naslikao Mona Lisu u periodu između 1503. i 1517. godine. Slika je stajala u Luvr-u bez velike pažnje sve do 21. augusta 1911. kada je ukrao italijanski lopov Vincenzo Peruggia, sa svoja dva pomoćnika. Slika je ukradena prilično jednostavno jer je muzej tada imao 1000 prostorija i samo 150 čuvara. Naime Peruggia je sa svojim pomoćnicima ušao u galeriju i jednostavno uzeo malu sliku sa zida. Otkinuli su zaštitnu staklenu kutiju, skinuli okvir, sakrili sliku ispod Perugiinog kaputa, i jednostavno izašli na sporedni ulaz Luvr-a.
Mona Lisa je u vrijeme krađe bila toliko zanemariva slika da niko od uposlenika Luvr-a uopšte nije ni primjetio da je nestala – punih 28 sati! Tek je umjetnik Louis Beroud, koji je planirao naslikati galeriju, primjetio da jedna slika nedostaje. Od tada sve ostalo je historija, mediji, teorije zavjere i danas Mona Lisa kao simbol Pariza.
Muzej je otvoren svaki dan osim utorka od 9 – 18 h. Cijena ulaznica se kreću od devet eura, ali to ovisi i koji dio muzeja želite tačno pogledati. Postoje i popusti, kao i besplatni ulaz za mlade do 18 godina, a petkom navečer (iza 18:00) za mlade do 26 godina.
Elvira Leka, Furaj.ba
